Tribinu je u Zadru pratilo osamdesetak učenika, nastavnika i studenata, a putem videokonferencijske veze u njezinom su radu sudjelovali učenici i nastavnici iz Dubrovnika i Splita. Putem videolinka pratili su je i učenici Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru. Na taj način uspješno su se u rad tribine uključili i sudionici s drugih lokacija. Osobito je to bilo važno u prvom dijelu tribine kad su učenici-novinari predstavljali listove i druga glasila svojih škola. Opširnije su se predstavili učenici OŠ Valentina Klarina iz Preka s otoka Ugljana koji su putem video-prezentacije pokazali kako izgleda učenički rad na pripremi njihovog lista “Idra”.
Nesigurni izvori sredstava i nepovoljni uvjeti za izvannastavne aktivnosti učenika, koje se uglavnom oslanjaju na entuzijazam nastavnika i njihov besplatni rad, dovode do toga da i neki vrlo dobri i više puta nagrađivani listovi prestaju izlaziti. Učenici zadarske Prirodoslovno-grafičke škole, poznate i po izvrsnom časopisu “Spektar”, objasnili su da je njihov list u protekle dvije godine privremeno zastao zbog manjka novinara i “inspiracije”, ali da se nova ekipa upravo zahuktava i priprema novo izdanje. I ono će obilovati temama koje zanimaju mlade, a ne moraju imati nikakve veze sa školom, najavili su.
Učenice splitskih škola Pia Baban, Željka Galić i Gabriela Marin, uključile su se u tribinu iz videokonferencijske dvorane na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. One su izvijestile o radu novinarskih radionica o dječjim pravima koje je savjetnica pravobraniteljice za djecu Ana Pezo organizirala proteklih godina s učenicima-novinarima osnovnoškolskih listova.
Sa Sveučilišta u Dubrovniku javili su se učenici-novinari iz nekoliko osnovnih škola te iz Gimnazije i Ekonomske i trgovačke škole, koji su pisali svoja novinarska iskustva i predstavili svoje novine.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić na tribini je istaknula važnost dječjega izravnog sudjelovanja u kreiranju i širenju informacija koje su djeci važne, a osobito informacija koje se tiču njihovih prava i aktivne participacije u društvu. Ona je pozvala djecu da pišu o svojim pravima i potrebama, ponudivši u tome i suradnju svoga ureda, te im je najavila da će ministarstvima uputiti preporuke da potaknu i pomažu školske izvannastavne aktivnosti, usmjerene na medijsko stvaralaštvo i školske listove.
Viši savjetnik za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Srećko Listeš, koji godinama prati učeničko stvaralaštvo na državnoj smotri Lidrano, rekao je da u Hrvatskoj izlazi oko 400 listova u osnovnim i srednjim školama te je prikazao zanimljivu tematiku kojom se bave. Zbog visokih cijena tiska, njegovo je predviđanje da će se ubuduće sve više školskih novinarskih družina okrenuti izdavanju web-glasila.
Ana Pezo objasnila je važnost učeničkih listova iz perspektive ostvarivanja načela Konvencije o pravima djeteta te je istaknula smjernice i preporuke kojima bi se osnažilo položaj školskih listova, dječji utjecaj i stvaralaštvo te promicanje prava djeteta u školskom listu, djetetovu okruženju i u društvu općenito. Istaknula je važnost pružanja javne i državne potpore učeničkim listovima.
Glavna urednica “Modre laste” Željka Horvat Vukelja govorila je o suradnji nekomercijalnih dječjih časopisa s učeničkim glasilima, istaknuvši njihov potencijal u medijskom opismenjavanju i osnaživanju djece. Navela je brojne primjere uspješne suradnje “Modre laste” s djecom novinarima te s brojnim školskim novinarskim i filmskim družinama, a svojim je izlaganjem potaknula i djecu da se uključe u raspravu.
Docentica na Odjelu knjižničarstva Sveučilišta u Zadru dr. Ivanka Stričević u izlaganju “Časopisi za djecu i mlade: produkcija, percepcija i kvaliteta u digitalnom dobu i informacijskom okruženju” obuhvatila je širu problematiku dječjih časopisa, kojima se ni znanost ni pedagoški stručnjaci ne bave dovoljno, unatoč njihovom nedvojbenom pedagoškom potencijalu. Prikazavši i neke međunarodne primjere, zauzela se za uspostavljanje kriterija i sustava vrednovanja časopisa za djecu i mlade, koji bi omogućio označavanje onih kvalitetnih te tako olakšao odabir vrijednih izvora za djecu i mlade. Naglasila je i važnost dječjih knjižnica, jer one omogućuju pristup kvalitetnim izvorima informacija, koje su djeci i mladima u intenzivnom razdoblju odrastanja i sazrijevanja životno važne.
Iako u javnosti često prevladava negativna slika o medijima i naglašava se njihov negativni utjecaj na djecu, mediji su vrlo važni u životu djeteta, i kao izvor informacija, i kao sredstvo zabave i komunikacije, i kao poticaj cjelovitom razvoju djeteta. Stoga je važno poticati proizvodnju vizualno, umjetnički i pedagoški kvalitetnih medijskih sadržaja za djecu koji imaju u sebi prosocijalnu komponentu te časopise koje stvaraju i oblikuju sama djeca. Takve preporuke pravobraniteljica za djecu uputit će nadležnim ministarstvima i drugima koji mogu potaknuti stvaranje kvalitetnih medijskih sadržaja za djecu i pridonijeti afirmiranju dječjeg medijskog stvaralaštva.
Dječji časopisi u čijem stvaranju izravno sudjeluju i djeca imaju dodatnu vrijednost jer pomažu da se autentični dječji glas bolje čuje u školi i u društvu i da se djeca afirmiraju kao članovi društvene zajednice. Suradnja pravobraniteljice s časopisima za djecu također je usmjerena na poticanje djece da i sama više govore i pišu o svojim potrebama i pravima. Upravo zato ona sve više surađuje i sa školskim listovima koje pišu i uređuju učenici.
Tribinu je vodila savjetnica pravobraniteljice Maja Flego, a u njezinom su radu aktivno sudjelovale i savjetnice Tanja Opačak i Branka Reić Kukoč.
Izrada i dizajn - Poslovna Spajalica d.o.o. © 2017 Sva prava prenesena na Ured pravobranitelja za djecu