U povodu 15. obljetnice rada područnoga ureda pravobraniteljice u Rijeci, 5. listopada 2022. održana je tribina “Petnaest godina riječkog ureda pravobraniteljice za djecu – postignuća i izazovi” u riječkoj Dječjoj kući u Art-kvartu “Benčić”. Na tribini je također predstavljena knjiga “S obje strane rešetke. Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru”.
Tom je prilikom pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević, pozdravljajući okupljene, istaknula kako je proteklih godina ostvarena dobra suradnja s Gradom Rijekom, ustanovama i organizacijama civilnog društva na ovome području. Riječki ured otvoren je 1. listopada 2007., a njegovo je djelovanje usmjereno na područje Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije. Iste godine prethodno su otvoreni i područni uredi pravobraniteljice za djecu u Splitu i Osijeku, što je učinjeno na preporuku UN-ovog Odbora za prava djeteta kako bi se rad pravobraniteljstva za djecu približio djeci i odraslima i izvan glavnog grada te kako bi se time dosegnuli svi krajevi Hrvatske. Petnaestogodišnja praksa potvrdila je da se taj cilj ostvario. Godišnje pravobraniteljica i njezin tim na nacionalnoj razini rade na više od 2000 pojedinačnih slučajeva, a u riječkome uredu, osim pisanih podnesaka, godišnje se zabilježi još i oko 300 poziva ili dolazaka stranaka.
Povijest djelovanja riječkoga ureda pravobraniteljice za djecu predstavile su njezine savjetnice, diplomirane pravnice Danijela Žagar i Ana Albrecht Čekada, koje rade u tome uredu. Izvijestile su o poslovima vezanim za regiju i njihova stručna područja rada, te o intenzivnoj suradnji s institucijama i organizacijama na županijskoj i lokalnoj razini. Istaknule su i kako redovito obilaze dječje vrtiće, škole, domove i druge ustanove za djecu, u kojima imaju priliku razgovarati i raditi s djecom na edukaciji o njihovim pravima. Naglasile su kako im u zagovaranju i širenju informacija o dječjim pravima pomažu i djeca i mladi iz Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu – MMS-a.
Djeca i mladi pomažu pravobraniteljici
Rad MMS-a potom je predstavila učenica Martina Vidović, bivša članica MMS-a, koja je opisala svoja iskustva u radu ovoga dječjeg savjetodavnog tijela pravobraniteljice. Martina se osvrnula na aktivnosti prethodne, 4. generacije MMS-a, i tema kojima su se bavili, naglasivši kako je to bilo vrijedno iskustvo, te da su susreti uživo bili srž svega. Posebno je preporučila sadašnjoj 5. generaciji da iskoriste vrijeme svojeg mandata, da se druže i da puno nauče i prošire svoje vidike.
Uz nju je na tribini sudjelovala bivša članica MMS-a Lena Katarina Hrvatin, te članovi sadašnjeg MMS-a s područja riječkoga ureda pravobraniteljice: Srna Ilić, Erik Černeka i Egor Elshin. Pridružile su im se Ana Jerčinović i Katarina Mišetić, članice Foruma mladih 16+ (FM16+), što je još jedno savjetodavno tijelo pravobraniteljice za djecu, osnovano krajem 2021., koje okuplja mlade (djecu) starije od 16 godina. Katarina je tom prigodom predstavila vlastiti doživljaj i iskustva u radu FM 16+.
Okupljene je na tribini pozdravio i riječki gradonačelnik Marko Filipović, istaknuvši dugogodišnju uspješnu suradnju Grada Rijeke i Ureda pravobraniteljice za djecu. Ukazao je i na aktivnosti Grada Rijeke i nastojanja da puno pozornosti posvete djeci i pruže im što više sadržaja i mogućnosti.
Knjiga koja poziva na širenje krugova podrške djeci zatvorenika
U nastavku tribine zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika te novinarka i publicistkinja Višnja Biti predstavile su knjigu “S obje strane rešetke. Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru”, objavljena u nakladi Pravobranitelja za djecu. Uz njih je u stvaranju ove publikacije sudjelovalo dvadesetak stručnjaka iz pravosuđa, socijalne skrbi, policije, odgoja i obrazovanja, zdravstva, medija, civilnog društva i drugih područja, zatim djelatnici triju velikih zatvorskih ustanova, te brojni sugovornici. Knjiga je nastala kao rezultat istraživačkog projekta Ureda pravobraniteljice, kojim su obuhvaćene aktivnosti i iskustva različitih organizacija, pojedinaca i institucija u zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru, a ona je ujedno i prikaz djelovanja Ureda na tom području od 2006. godine do danas.
“Djeca kojoj su roditelji u zatvoru posebno su ranjiva skupina čije su potrebe često neprepoznate u odnosu na specifičnu obiteljsku situaciju. Ta su djeca često nevidljiva i poistovjećuje ih se s krimenima njegovih roditelja što je razlog česte diskriminacije radi čega trpe brojne posljedice i odbacivanje”, rekla je u povodu predstavljanja knjige Maja Gabelica Šupljika. Godišnje je oko 12 tisuća djece u Hrvatskoj privremeno ili na duži rok suočeno s takvim problemom i nužno je pomoći im da se s time nose, istaknula je njezina suautorica Višnja Biti. Predstavljanje knjige u Rijeci bila je i prilika da se dalje podiže svjesnost o potrebama ove djece i da se šire krugovi podrške koju im mogu i trebaju pružiti stručnjaci iz različitih sustava.
Tribinu U Dječjoj kući u Rijeci pratilo je četrdesetak predstavnika različitih institucija s područja triju županija, među kojima predstavnici centara za socijalnu skrb, ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova, policijskih uprava, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, županijskih i općinskih sudova te županijskih i općinskih državnih odvjetništava, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, predstavnici ostalih regionalnih pravobraniteljskih ureda – pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, te drugi gosti.