U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 28. listopada 2019., održana je međunarodna konferencija o djeci u sustavu alternativne skrbi pod naslovom “Prepoznaj, brini, ponosi se”, u organizaciji SOS dječjeg sela Hrvatska.
Cilj konferencije bio je osvrnuti se na postignuća i refleksije o tijeku razvoja sustava alternativne skrbi putem procesa deinstitucionalizacije u posljednjih 10 godina u Republici Hrvatskoj u svjetlu važnih obljetnica: 70 godina postojanja međunarodne organizacije SOS Children’s Villages International, 30 godina donošenja i primjene Konvencije UN-a o pravima djece i 10 godina donošenja i primjene Smjernica UN-a za alternativnu skrb o djeci.
Na konferenciji su govorili međunarodni stručnjaci i predstavnici SOS dječjeg sela Hrvatska i SOS internacionalnog Dječjeg sela, predstavnica Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku te zagovaratelji dječjih prava SOS Dječjeg sela Hrvatska. Izlagali su predstavnici akademske zajednice, udruga koje se bave djecom u alternativnoj skrbi i mlade osobe s iskustvom života u alternativnoj skrbi.
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika je u pozdravnom govoru citirala psihologinju Vlastu Vizek Vidović koja je rekla da zakonska regulativa očito nije dovoljno jamstvo da se nova paradigma vrijednosti čovjeka i ljudskih prava pretoči u svakodnevni život. Ipak, model i koncept SOS dječjeg sela osnovanog već godinu dana iza donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima, 10 godina prije Deklaracije o pravima djeteta i čak 40 godina prije Konvencije o pravima djeteta preživio je u vremenima silnih promjena test vremena i test provjere usmjerenosti na djetetovu dobrobit. Ovaj model je, osim toga, oživotvorio članak 3. Konvencije o pravima djeteta koji u operacionalizaciji najboljeg interesa djeteta naglašava nadzor, sigurnost, zdravlje te broj i stručnost osoblja. Čini se da sve ovo tek moramo ostvariti i u drugim modelima dobre i plemenite namjere provođenja deinstitucionalizacije te tako omogućiti svakom djetetu pozitivna sjećanja na djetinjstvo, uključenost u zajednicu i najbolje uvjete za rast i razvoj – zaključila je u svome pozdravu zamjenica pravobraniteljice.
Savjetnica pravobraniteljice za djecu Lidija Petrović u plenarnom je izlaganju govorila o onome što Pravobranitelj za djecu uočava u alternativnoj skrbi za djecu, o pozitivnim zakonskim promjenama, ali i poteškoćama u realizaciji prava djece koje Ured pravobraniteljice uočava primajući pritužbe građana i djece te u kontaktima sa stručnim djelatnicima i s djecom u institucijama. Govorila je o rezultatima Master-plana, ali i o pitanjima na koja se tek treba odgovoriti. Predstavila je ukratko kvantitativnu analizu kretanja broja djece i mladih koji se nalaze na smještaju i boravku u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i centrima za pružanje usluga u zajednici, koju je proveo Ured pravobraniteljice za djecu. Predstavila je i rezultate kvalitativne analize o tome kako djeca, udomitelji i stručni djelatnici vide alternativnu skrb, kao i koja su njihova iskustva i prijedlozi za njezino unapređivanje. Zaključila je s nizom preporuka Ureda pravobraniteljice za djecu o aktivnostima za unapređivanje zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. (Foto: http://sos-dsh.hr)