Ured pravobraniteljice u Osijeku – 15 godina s djecom i za djecu

Ured pravobraniteljice u Osijeku – 15 godina s djecom i za djecu

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku, 15. lipnja 2022., pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević održala je tribinu „Petnaest godina osječkog ureda pravobraniteljice za djecu – postignuća i izazovi“, kako bi obilježila vrijedan jubilej – 15 godina djelovanja svojega regionalnog ureda za područje Slavonije i Baranje. Na tribini su se okupili predstavnici brojnih institucija i organizacija na ovom području, uključujući i pojedine bivše i sadašnje članove Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu.

Pravobraniteljica je u uvodnom obraćanju pozdravila okupljene, posebno se najprije obraćajući djeci, te je istaknula važnost djelovanja pravobraniteljstva što bliže građanima, te mogućnost ostvarivanja tješnje suradnje sa svim institucijama, tijelima, stručnjacima i svim drugim subjektima  koji na regionalnoj i lokalnoj razini mogu pridonijeti što boljoj zaštiti i ostvarivanju prava djece.

Otvorivši 2007. svoje područne urede u Splitu, Osijeku i Rijeci, Ured pravobraniteljice za djecu bio je prvi među pravobraniteljima koji se svoje djelovanje proširio i iz glavnog grada Hrvatske u druge veće gradove, to jest regionalna središta. To je učinjeno s namjerom da se ovaj Ured približi i učini pristupačnijim djeci u svim krajevima Hrvatske, a dodatni poticaj bila je Preporuka UN-ovog Odbora za prava djeteta Republici Hrvatskoj da nastavi jačati potporu Pravobranitelju za djecu i njegovu djelovanju na lokalnoj razini.

Regionalni ured pravobraniteljice za djecu u Osijeku otvoren je 18. lipnja 2007., za područja pet slavonskih županija: Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Slavonsko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Prvih godina djelovao je u privremeno “posuđenom” prostoru Lučke kapetanije Osijek, da bi 2010. dobio svoj stalni smještaj na adresi Šetalište Petra Preradovića 7. Na početku je u tom uredu radio samo jedan savjetnik dipl. pravnik Darko Laksar, da bi mu se par godina kasnije pridružila i diplomirana socijalna pedagoginja Sanja Vladović. Nakon Laksarovog odlaska u mirovinu, prošle godine ga je zamijenila nova savjetnica, diplomirana pravnica Marijana Šego.

Na te prve godine rada, početno organiziranje, ustroj i način djelovanja područnoga ureda, kao i na proces uređivanja njegovog prostora kako bi se stvorili uvjeti primjereni i za rad s djecom i promociju dječjih prava, podsjetila je dugogodišnja savjetnica pravobraniteljice Sanja Vladović. U svojoj prezentaciji podsjetila je riječju i slikom i na postignuća ostvarena u proteklih 15 godina. U desetljeće i pol svojega djelovanja  ured pravobraniteljice za djecu u Osijeku otvorio je ukupno 2661 pojedinačni predmet koji se odnosio na djecu s njegovog područja nadležnosti, odnosno iz svojih pet županija. Osim toga, dvoje savjetnika u tom je razdoblju obavilo i više od 3000 telefonskih savjetovanja ili osobnih susreta sa strankama u samom osječkom uredu. Prava djece na čije se kršenje prijavitelji najčešće pritužuju u ovom području, gotovo u podjednakoj mjeri su pravo na  roditeljsku skrb i obrazovna prava, a na trećem mjestu je pravo na zaštitu od nasilja i zanemarivanja.

Djelatnici ureda u Osijeku također su ostvarili obilaske i pregled uvjeta smještaja i boravka djece u ukupno 150 ustanova u samoj regiji, te još 70 posjeta ustanovama, objektima i organizacijama izvan regije, prema svojem stručnom području rada. Sudjelovali su i u brojnim aktivnostima promocije dječjih prava, putem izlaganja i sudjelovanja na brojnim skupovima, manifestacijama i u medijima, a njihov su ured često posjećivala djeca iz škola, vrtića i domova za djecu. Te je susrete 2020. i 2021. onemogućila pandemija, ali sada se oni ponovno nastavljaju.

Savjetnica S. Vladović istaknula je kako je i za Ured i za Osijek bilo važno to što je pravobraniteljica 2019. godine kao mjesto svojeg središnjeg obilježavanja 30. obljetnice Konvencije o pravima djeteta izabrala  upravo Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Osijeku, s kojom je u partnerstvu ostvarila uspješan projekt “Osloni se na dječja prava”.

No, ono čime se cijeli Ured pravobraniteljice najviše ponosi, istaknula je, jest Mreža mladih savjetnika ili MMS, koji je i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini prepoznat kao primjer dobre prakse u razvoju i zagovaranju participacije djece.

Učenik Paolo Grgić predstavlja rad MMS-a

O radu ove mreže, kao stalnog savjetodavnog tijela pravobraniteljice potom je izvijestio osječki gimnazijalac Paolo Grgić, član pete generacije MMS-a. On je ukratko objasnio ulogu i način rada MMS-a, koji je osnovan 2010. godine, te u kojem djeluje 25 djece i mladih iz cijele Hrvatske u dobi od 12 do 18 godina, koji se biraju na mandat od tri godine. Objasnio je što znače njihove uloge suradnika, savjetnika i ambasadora pravobraniteljice u zastupanju, zagovaranju i zaštiti dječjih prava, kako se njihov rad odvija na sastancima online i uživo, te putem zatvorenog e-foruma, te kako i oni predlažu pravobraniteljici različite teme u vezi s potrebama i interesima djece. Osim tih tema, trenutačno je MMS, zajedno s mladim savjetnicima europskih pravobranitelja za djecu, posebno angažiran na pitanjima utjecaja klimatskih promjena na život i prava djece.

Najdirljiviji trenutak na tribini bio je kad je Paolo iskreno opisao vlastiti doživljaj i iskustvo rada u MMS-u, istaknuvši kako su mu u tome glavna podrška bili njegova razrednica i roditelji, a potom i cijeli razred i škola. Za njega je to bilo posve novo, ali vrlo vrijedno životno iskustvo koje mu je donijelo nove mogućnosti učenja, razvoja komunikacijskih vještina i rada u timu, ali i stjecanja novih poznanstava i prijatelja, pogotovo na sastancima MMS-a na nacionalnoj razini. Njegova snažna poruka okupljenima bila je  slušajte i potičite glas svakog djeteta jer i djeca su važni članovi društva.

Pravobraniteljica s  bivšom članicom MMS-a iz Osijeka Emilijom Čokolić i sadašnjim članom Paolom Grgićem

U drugom dijelu tribine predstavljena je najnovija publikacija pravobraniteljice za djecu, knjiga “S obje strane rešetke – Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru”, čije su autorice zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika te novinarka i publicistkinja Višnja Biti, s brojnim suradnicima. O knjizi je govorila pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević, istaknuvši kako je njezin glavni cilj  podići svjesnost javnosti i stručnjaka o potrebama djece čiji su roditelji u sukobu sa zakonom, kao i o tome da je moguće i potrebno širiti krugove podrške i pomoći usmjerene djeci i njihovim obiteljima.

Zatim je sadržaj knjige detaljnije predstavila Višnja Biti. Prateći dugi niz godina razna područja zaštite djece, kao i rad Ureda pravobraniteljice, upravo je ona predložila izradu publikacije koja će zabilježiti kronologiju djelovanja Ureda na zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru, ujedno i otkriti koji sve sustavi i dijelovi društva mogu i trebaju pružiti podršku ovoj djeci, te kroz iskaze odabranih relevantnih sugovornika približiti ovu temu publici. Ona je i autorica naslova knjige i pojedinih njezinih poglavlja, kao i dirljivih dokumentarnih priča o sudbinama zatvorenika i članova njihovih obitelji, uključujući i djecu, koje omogućuju intimniji uvid u ovu problematiku, te daju ovoj knjizi osobitu toplinu. Predstavljajući knjigu, istaknula je i odgovornost novinara u afirmaciji prava djece, omogućavanju da se upozna njihova perspektiva i čuje njihov glas, ali i da se sačuva njihovo dostojanstvo i privatnost.

Novinarka Višnja Biti, suautorica knjige 

Upravo zato u ovoj knjizi, koja među ostalim donosi niz intervjua sa stručnjacima i profesionalcima koji rade s djecom ili sa zatvorenicima, nema intervjua s djecom. To je namjerni izbor autorica koja su željele sačuvati djecu od takvih osjetljivih situacija, ne izlagati ih ponovnom proživljavanju teških životnih trenutaka, istaknula je V. Biti. No, dječji glasovi jasno se u knjizi “čuju” kroz iskaze odraslih.

Dublji uvid u taj dječji doživljaj i posljedice koje roditeljev boravak u zatvoru može ostaviti na djeci, na ovoj je tribini pravobraniteljice pružila profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku doc. dr. sc. Ksenija Romstein, ujedno i suautorica jednoga priloga u knjizi. Istaknula je koliko je važno da se sustav odgoja i obrazovanja suoči sa svojom ulogom u pružanju podrške djeci zatvorenika. Istražujući ovu temu od 2018. godine kao znanstvenica, a ujedno i djelujući kroz Udrugu socijalno marginaliziranih Magni, uočila je da učitelji i stručni suradnici trebaju i žele više stručne podrške, više znanja i vještina kako bi mogli odgovoriti na potrebe ove djece. Pritom je važno dati im odgovarajuće stručne „alate“ i osposobiti ih za pružanje pomoći djetetu, ali i njegovoj obitelji, a posebno jačati mrežu vršnjačke podrške.

Profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku doc. dr. sc. Ksenija Romstein

U radu s učiteljima iznimno je važno pomoći im da nauče razlikovati mitove od činjenica o djeci zatvorenika, te se usredotočiti na objektivne teškoće s kojima će se vjerojatno suočiti dijete čiji je roditelj u zatvoru, kao što su, primjerice, povećani rizik od siromaštva, od teškoća u učenju zbog nedostatne ili otežane podrške kod kuće, od napuštanja obrazovanja i slično, a dodatno su povećani rizici za djecu s teškoćama u razvoju. Zbog svega toga nužno je omogućiti redovitu podršku, pomoć i savjetovanje djeci i obiteljima u takvoj situaciji, upozorila je dr. Romstein. U tom smislu knjiga “S obje strane rešetke…” daje i vrijedan uvid u to na koje sve načine odgojitelji, učitelji i drugi djelatnici u sustavu odgoja i obrazovanja mogu sudjelovati u životu djece i pridonositi njihovu osnaživanju.

Među uzvanicima na tribini pravobraniteljice za djecu bili su predstavnici lokalne samouprave, prosvjetne inspekcije i Agencije za odgoj i obrazovanje, policijskih uprava i pravosudnih tijela s područja slavonskih županija, savjetnici iz regionalnih ureda pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Osijeku, predstavnici centara za socijalnu skrb, domova za djecu i centara za pružanje usluga u zajednici, te SOS Dječjeg sela Ladimirevci, profesori s Pravnog, Filozofskog i Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ravnatelji i djelatnici osnovnih i srednjih škola, te predstavnici udruga.