Izbornik
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu predano Hrvatskome saboru

izvjesce 2015 21

U skladu sa svojom zakonskom obvezom, propisanom Zakonom o pravobranitelju za djecu, pravobraniteljica Ivana Milas Klarić predala je 31. ožujka 2016. Hrvatskome saboru svoje Izvješće o radu za 2015. godinu. Izvješće prikazuje aktivnosti pravobraniteljice te daje pregled podataka o prijavljenim povredama dječjih prava tijekom godine. Ono predstavlja kombinaciju izvješća o radu pravobraniteljice u užem smislu, kao i izvješća o stanju dječjih prava u Hrvatskoj, načinjenog na temelju opažanja, doživljaja i interpretacija djece, odraslih, te različitih institucija.

Ured pravobraniteljice je u 2015. godini zaprimio 1456 novih prijava povreda prava djece, nešto manje nego u prethodnoj godini, kad ih je bilo 1595. Tijekom godine postupao je u još 688 predmeta koji su, kao aktivni predmeti, preneseni iz prethodnih godina, stoga je u prošloj godini razmatrano ukupno 2144 pojedinačnih povreda prava djece. Osim toga, pravobraniteljica je postupala i u 1092 opće inicijative za zaštitu prava djece i drugim aktivnostima.
Od 1456 prijava zaprimljenih u 2015. najveći broj (702) odnosio se na povrede osobnih prava djece, među kojima je najviše prijava povezanih s problemima u ostvarivanju roditeljske skrbi (382) te s nasiljem nad djecom i zanemarivanjem djece (247). U velikom broju prijavljivane su i povrede obrazovnih prava (239), zdravstvenih prava (184), zatim ekonomskih prava (77), prava djece u pravosudnom postupku (67) te povrede socijalnih prava (42). Manje su zastupljene prijave povreda kulturnih prava djece (37), prava na sigurnost i zaštitu (36), prijave diskriminacije (20) te prava djece kao članova društvene zajednice (12).
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015. ima ukupno 230 stranica, od čega se prvih 108 stranica odnosi na praćenje pojedinačnih povreda prava grupiranih po vrstama.
Slijede poglavlja o radu MMS-a, Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu koja je u protekloj godini bila iznimno aktivna i u Hrvatskoj i na međunarodnom planu, zatim poglavlje “Izdvojena područja zaštite prava djece”, u kojem se detaljnije izvještava o zaštiti prava djece pripadnika nacionalnih manjina, djece s problemima u ponašanju, djece čiji su roditelji u zatvoru, djece izbjeglica i migranata, zatim o zaštiti prava djece u medijima te o Strategiji Vijeća Europe o pravima djeteta te o radu Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe CRONSEE.
Sljedeće poglavlje donosi pregled preporuka pravobraniteljice za djecu iz 2015., kojih je ukupno bilo 70, a u Izvješću su raspoređene po temama: obrazovanje, zdravlje, pravosuđe, sigurnost djece, zaštita posebno ranjivih skupina djece, zaštita od diskriminacije, mediji, socijalna skrb, sport, zaštita imovinskih prava djece i ostalo.
Poglavlje “Normativne aktivnosti” donosi prikaz sudjelovanja pravobraniteljice u procesu donošenja ili izmjena propisa te skraćeni prikaz njezinih očitovanja na ukupno 25 propisa i dokumenata kojima se uređuju pitanja važna za zaštitu prava i interesa djece.
U Izvješću su opisani i obilasci ukupno 78 ustanova iz različitih sustava, u kojima su djeca smještena ili privremeno borave i provode razne aktivnosti, koje su tijekom godine posjetili pravobraniteljica i njezini suradnici. Prikazani su i susreti i različiti oblici suradnje pravobraniteljice s djecom, aktivnosti regionalnih ureda pravobraniteljice u Osijeku, Rijeci i Splitu, suradnja s brojnim tijelima i ustanovama u Hrvatskoj te međunarodna suradnja i niz aktivnosti, poput održanih skupova, izlaganja, izdavačke djelatnosti itd. izvješće završava prikazom ustroja i financijskog poslovanja u prethodnoj godini.
U zaključku pravobraniteljica posebno ističe najčešća područja kršenja dječjih prava, prema prijavama primljenim u 2015. godini, upozoravajući kako ona signaliziraju i područja prioriteta djelovanja različitih dionika u sustavu, uključujući i pravobraniteljstvo za djecu. Riječ je o: pravu na život uz roditelje i roditeljsku skrb, obrazovnim pravima, zdravstvenim pravima te pravu na zaštitu od svih oblika nasilja. U navedenim područjima nužno je praćenje i stalno poboljšanje normativnog okvira kao i pravilna i dosljedna primjena propisa, uz kontinuiranu edukaciju i podršku djelatnicima u sustavu. Pravobraniteljica usto poziva i na nužnu “promjenu svijesti” kroz promociju ljudskih prava i prava djece.
“Ne smijemo zaboraviti da djeca nisu objekti kojima se raspolaže ili o kojima odlučuje isključivo netko drugi – roditelji, skrbnici, institucije. Djeca su subjekti prava, imaju svoje potrebe i prava, kao i pravo izraziti ih. Na nama odraslima je da to prepoznamo i štitimo”, zaključuje pravobraniteljica.
Cijelo Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2015., kao i njegov Sažetak dostupni su na stranici www.dijete.hr u rubrici Izvješća/O radu pravobranitelja za djecu
.