Izbornik

Česta pitanja

OPĆA PITANJA

Kada i zašto se obratiti pravobraniteljici za djecu?

Pravobraniteljici za djecu mogu se javiti svi koji žele upozoriti na slučajeve povreda prava djeteta. Iako pravobraniteljica u konkretnim slučajevima ne može poduzimati radnje iz nadležnosti suda i drugih institucija, informacije koje zaprimamo važne su nam radi praćenja pojava nepoštovanja ili kršenja prava djece. Na taj način dobivamo argumente na kojima temeljimo svoje opće preporuke i upozorenja te ukazujemo na stanje prava djece prilikom podnošenja izvješća Hrvatskome saboru.

Prima li pravobraniteljica anonimne podneske?

Da, pravobraniteljica razmatra i anonimne podneske koji se odnose na zaštitu prava djece.

Može li pravobraniteljica davati pravne savjete i zastupati dijete na sudu?

Ne, pravobraniteljica nije odvjetnica, što znači da ne zastupa stranke u upravnom i sudskom postupku niti daje pravne savjete. Oni koji trebaju pravno zastupanje ili pravni savjet, trebaju se obratiti odvjetniku.

Kako ostvariti besplatnu pravnu pomoć?

Za sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju odvjetnici potrebno se obratiti upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba.

Korisne informacije, kao i obrazac Zahtjeva za odobravanjem besplatne pravne pomoći moguće je naći na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave, dostupnima ovdje.

Oni koji se odluče na obraćanje Hrvatskoj odvjetničkoj komori radi besplatnoga zastupanja u postupcima radi ostvarivanja uzdržavanja za maloljetnu djecu, informacije i upute o načinu obraćanja, kao i obrasce mogu naći ovdje.

OBITELJSKI ODNOSI

Ima li dijete pravo izraziti želju s kojim roditeljem će živjeti u postupku razvoda braka?

Pravo djeteta na sudjelovanje u upravnim i sudskim postupcima u kojima se donose odluke koje ih se tiču određeno je Konvencijom o pravima djeteta, Obiteljskim zakonom i Europskom konvencijom o ostvarivanju dječjih prava. Pod pravom na sudjelovanje podrazumijeva se pravo djeteta da bude informirano o tome koji se postupak vodi, da dobije savjet, bude u prilici izraziti svoje mišljenje/stavove/doživljaj situacije u kojoj se nalazi te da dobije povratnu informaciju o posljedicama uvažavanja njegova mišljenja. Osobe koje razgovaraju s djetetom trebaju biti dobro educirane o tom djetetovom pravu, a iskazano mišljenje treba tretirati s dužnom pažnjom, uzimajući u obzir djetetovu dob i zrelost. Prostor u kojem se razgovor vodi treba biti ugodan i primjeren boravku djeteta.

Ostvarivanje prava na sudjelovanje mora biti sigurno za dijete, što znači da dijete ne smije nakon razgovora biti izloženo negativnim reakcijama roditelja ili drugih osoba zbog iskazanoga mišljenja. U postupcima koji su vezani za prekid zajednice roditelja (kao što je razvod i prekid izvanbračne zajednice roditelja), posebna pažnja treba biti usmjerena na informiranje djeteta o tome da je razgovor za njega u potpunosti dobrovoljan te da ono iskazuje svoje mišljenje, ali ne donosi odluku. U ostvarivanju prava na sudjelovanje, dijete ne smije biti izloženo pritisku da kaže ono što od njega očekuju majka, otac, oba roditelja ili drugi članovi obitelji jer to može dovesti do ugrožavanja djetetovog zdravog emocionalnog razvoja.

Postoji li dobna granica kada dijete pred nadležnim tijelom može izraziti želju s kojim roditeljem želi živjeti?

U svim postupcima u kojima se odlučuje o djetetovom pravu i interesu dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje koje će se uzeti u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću (čl. 86. Obiteljskog zakona, NN 103/15, 98/19, 47/20,49/23, 156/23). U zakonu ne postoji konkretna dobna granica, već se svako mišljenje procjenjuje ovisno o dobi i zrelosti djeteta.

Što učiniti ako, nakon razvoda, roditelj s kojim dijete stanuje ne poštuje sudsku odluku kojom je određen način održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem?

Dijete ima pravo sukladno sudskoj odluci ili na temelju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi odobrenog od strane suda ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje. Ukoliko roditelj s kojim dijete ne stanuje ne može ostvariti sobne odnose s djetetom tada treba o navedenom obavijestiti nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad te pred mjesno nadležnim sudom na čijem području nadležnosti dijete stanuje podnijeti prijedlog za ovrhu radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

Kako baka i djed mogu ostvariti kontakte s unucima ako jedan od roditelja to ne dopušta?

Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, (polu)braća i (polu)sestre te bake i djedovi, kao i druge osobe koje su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom te se kroz to vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalni odnos. U slučaju spora između osobe koja želi osobne odnose s djetetom i osobe s kojom dijete stanuje, odluku donosi sud u izvanparničnom postupku, nakon provedenog obveznog savjetovanja koji provodi stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta, odnosno boravišta.

PRAVO DJETETA NA UZDRŽAVANJE

Kada je ugroženo djetetovo pravo na uzdržavanje i kako ga zaštititi?

Djetetovo pravo na uzdržavanje je ugroženo kada jedan ili oba roditelja, neovisno o tome postoji li ovršna isprava, prestanu izvršavati svoju obvezu uzdržavanja djeteta. Tada je potrebno poduzeti radnje za zaštitu ovog djetetovog prava. Koje će radnje biti potrebno poduzeti, u svakom konkretnom slučaju ovisi o tome postoji li ovršna isprava ili je takvu ispravu tek potrebno ishoditi u odgovarajućem postupku.

Što učiniti kako bi se zaštitilo pravo djeteta na uzdržavanje, ako još nije donesena ovršna isprava? Tko treba pokrenuti postupak?

Roditelji ili dijete (zastupano po roditelju s kojim stanuje) trebaju inicirati postupak radi ishođenja ovršne isprave, ovisno o konkretnim okolnostima. Ako postoji mogućnost roditeljskog dogovora i sklapanja sporazuma ili plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, potrebno je sklopiti takav sporazum/plan te sudu uputiti prijedlog za njegovo odobravanje. U situaciji kad ne postoji spor o potrebama djeteta ili mogućnostima obveznika uzdržavanja, također je moguće uputiti prijedlog radi uzdržavanja (pojednostavljeni postupak, čl. 308., 474.-477. Obiteljskog zakona). Ako postoji spor o potrebama djeteta ili mogućnostima obveznika uzdržavanja, uzdržavanje se određuje u parničnom postupku (u skladu s odredbama članaka 423. do 432. Obiteljskog zakona) te je potrebno sudu uputiti tužbu.

Za pokretanje postupaka stranke imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Korisne informacije, kao i obrasce zahtjeva moguće je naći na stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Hrvatske odvjetničke komore.

Što učiniti ako obveznik uzdržavanja ne plaća uzdržavanje temeljem ovršne isprave ili ga plaća neredovito ili nepotpuno?

Potrebno je pokrenuti ovršni postupak radi ostvarenja uzdržavanja, uputiti kaznenu prijavu općinskom državnom odvjetništvu (ili policiji), pokrenuti postupak radi utvrđivanja obveze uzdržavanja od drugih srodnika  (bake i djeda, maćehe ili očuha) te o neplaćanju uzdržavanja obavijestiti nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad uz mogućnost ostvarenja privremenog uzdržavanja. Preporučujemo korištenje besplatne pravne pomoći obraćanjem Hrvatskoj odvjetničkoj komori ili upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba. Korisne informacije, kao i obrasce zahtjeva moguće je naći na stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Hrvatske odvjetničke komore.

Na koji način se pokreće ovršni postupak?

Upućivanjem prijedloga sudu za pokretanjem ovršnog postupka (radi ovrhe na plaći ili mirovini, na nekretninama, pokretninama), odnosno obraćanjem Fini radi ovrhe na novčanim sredstvima po računima. Više informacija o provođenju ovrhe putem Fine možete pronaći na njihovim web stranicama dostupnima ovdje.

Ima li uzdržavanje djeteta prednost u odnosu na druge tražbine prema obvezniku uzdržavanja?

Da, ovrha radi ostvarenja tražbine uzdržavanja za dijete provest će se na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu, prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka (čl.527.st.3. Obiteljskog zakona).

Što učiniti kad obveznik uzdržavanja nema prihode niti imovinu iz koje bi se moglo naplatiti uzdržavanje za dijete?

U takvim situacijama potrebno je obratiti se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad zahtjevom za priznavanje privremenog uzdržavanja te poduzeti radnje kako bi se uzdržavanje namirilo od posrednih obveznika uzdržavanja (baka i djed, očuh ili maćeha).

Ako obveznik uzdržavanja živi i radi u nekoj od zemalja članica Europske unije, primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja. Uspostavljen je sustav suradnje između središnjih tijela država članica Europske unije, upravo kako bi se olakšala prekogranična naplata uzdržavanja za djecu. U Hrvatskoj je središnje tijelo za postupanje po ovoj Uredbi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U ostalim slučajevima, radi prekogranične naplate uzdržavanja, u primjeni su i Konvencija o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Hag, 2007. te Konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.

Središnje tijelo za postupanje po Konvenciji o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu  je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje obavlja poslove Prijamnog (posredničkog) tijela u postupcima radi naplate uzdržavanja povodom zahtjeva zaprimljenih iz drugih država ugovornica Konvencije i obavlja poslove Otpremnog tijela u postupcima povodom zahtjeva za naplatu uzdržavanja od obveznika koji se nalazi u drugoj državi ugovornici ove Konvencije.

Više informacija i kontakt podatke možete pronaći ovdje.

Prati li pravobraniteljica zaštićenost prava punoljetne djece koja su ovlaštenici prava na uzdržavanje?

Ne. Pravobraniteljica za djecu nije nadležna za zaštitu i praćenje prava i interesa punoljetnih osoba, budući da je Zakonom o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ br. 73/17.) propisano kako se djetetom smatra osoba mlađa od 18 godina. Na slučajeve povreda svojih prava, punoljetne osobe mogu ukazivati pučkoj pravobraniteljici. Kontakt podaci pučke pravobraniteljice, kao i informacije o tome zašto i kako se obratiti pučkoj pravobraniteljici dostupne su: ovdje.

OBRAZOVANJE

Što se može poduzeti ako učenik nije zadovoljan ocjenom?

U takvim slučajevima roditelji imaju pravo podnijeti ravnatelju i/ili vijeću roditelja pisane i usmene predstavke – primjedbe, komentare i sugestije – o vrednovanju učenika (prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi). Ravnatelj je dužan razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijeća roditelja koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke. Ako ravnatelj ne reagira na prijavu, slučaj se može prijaviti Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Ako i nakon preispitivanja ocjene učenik nije zadovoljan ocjenom, ima pravo polagati ispit pred povjerenstvom, za što učenik ili roditelj mogu podnijeti zahtjev u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna.

Što poduzeti u slučaju neprimjerenog i nasilnog ponašanja djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova prema učeniku?

Svako neprimjereno i nasilno ponašanje odgojno-obrazovnih radnika prema djeci nužno je prijaviti ravnatelju ustanove koji je, kao pedagoški i stručni voditelj škole, odgovoran za rad škole, sigurnost učenika i ostvarivanje njihovih prava u školi. Ravnatelj je dužan žurno provesti postupak po zaprimljenoj prijavi neprimjerenog i nasilnog ponašanja radnika. Ako se problem ne uspije riješiti u samoj ustanovi, slučaj treba prijaviti Samostalnom sektoru za inspekcijski nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja te Agenciji za odgoj i obrazovanje (Donje Svetice 38, 10000 Zagreb). Inspekcijskim nadzorom utvrdit će se postupa li odgojno-obrazovna ustanova u skladu sa zakonskim propisima, a Agencija za odgoj i obrazovanje izvršit će stručno pedagoški nadzor nad radom djelatnika te im, radi zaštite djece i poboljšanja kvalitete rada, izreći određene mjere.

Može li stručni suradnik škole razgovarati s učenikom bez prisutnosti roditelja?

Za redovite poslove stručnog suradnika nije potrebna suglasnost roditelja, ali on treba izvijestiti roditelje o rezultatu rada s djetetom, posebice procjene psihičkog stanja djeteta, a naročito ako je utvrdio neka odstupanja. Suglasnost roditelja nužna je jedino kod primjene psihodijagnostičkih instrumenata za neke vanjske svrhe, primjerice za provođenje znanstvenog istraživanja. U takvim slučajevima potrebno je, uz suglasnost nadležnih ministarstava te ravnatelja i stručnog tima škole, prije primjene psihodijagnostičkih instrumenata tražiti i suglasnost roditelja, u skladu s Etičkim kodeksom istraživanja s djecom.

Ako roditelji ne dopuštaju rad stručnog suradnika s djetetom za koje se procjenjuje da mu je takav vid stručnog rada potreban, možemo govoriti o zanemarivanju djetetovih potreba i kršenju njegovih prava pa je obveza stručnog suradnika, odnosno ravnatelja, prijaviti to područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Što učiniti ako škola ne prilagođava nastavu djetetu s teškoćama u razvoju koje ima rješenje o primjerenom obliku školovanja?

Škola je dužna osigurati provedbu primjerenog obliku školovanja za dijete koje ima takvo rješenje. Ako nastavnici trebaju pomoć u prilagođavanju svog načina rada potrebama djeteta, u tome im mogu pomoći stručni suradnici škole. Škola može osigurati edukaciju za svoje odgojno-obrazovne djelatnike ili se može za pomoć obratiti Agenciji za odgoj i obrazovanje. Nezadovoljni roditelji prvo se trebaju obratiti ravnatelju škole, a ako se problem ne uspije riješiti, mogu se obratiti Agenciji za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za provedbu stručno-pedagoškog nadzora u školama. Stručni savjetnici iz Agencije imaju ovlasti nadgledati rad odgojno-obrazovnih djelatnika (učitelja, stručnih suradnika) te, ako utvrde nedostatke i nepravilnosti, školi preporučiti mjere koje je dužna provesti.

Smiju li učenici dežurati na ulaznim vratima škola?

Za dežurstvo učenika na ulazu u školu nema zakonskoga utemeljenja u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a smatramo i da ono najčešće nije u najboljem interesu učenika. Oblik dežurstva učenika koji se provodi tako da djeca sama stoje na vratima, razgovaraju sa stranim osobama koje dolaze u školu i legitimiraju posjetitelje smatramo neprimjerenim i suprotnim najboljim interesima djece. Na taj način djecu se dovodi u neposrednu opasnost zbog mogućih incidentnih ponašanja posjetitelja škola, a i neopravdano se na njih prebacuje odgovornost za „čuvanje“ škole, što mora biti na odraslima. Osim ugrožene sigurnosti djece, vrijeme provedeno u dežuranju najčešće nije odgovarajuće pedagoški osmišljeno, a učenici pri tome i gube nastavu.

Smatramo da slučajeve dežuranja učenika u kojima je ugrožena njihova sigurnost treba prijaviti Samostalnom sektoru za inspekcijski nadzor nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Što učiniti ako je dijete žrtva vršnjačkoga nasilja u školi?

Škola je odgovorna za nasilje koje se događa u školi i u blizini škole. Ravnatelj, nastavnici i stručni suradnici dužni su spriječiti i zaustaviti svaki oblik nasilja u školi te, kad je to potrebno, surađivati s policijom i područnim uredom Hrvatskog zavoda za socijalni rad. U situacijama nasilja škole trebaju primijeniti Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Ako roditelji smatraju da škola nije poduzela sve što je dužna učiniti, mogu uputiti podnesak prosvjetnoj inspekciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, koja potom, po službenoj dužnosti, provodi nadzor i ispituje okolnosti slučaja te po potrebi može ispitati i učenika. Osim podneskom, roditelj se može obratiti izravno i stručnoj službi u školi, policiji, područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad te zdravstvenoj ustanovi.

Treba li škola primijeniti Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima i u slučajevima nasilja putem interneta, odnosno cyberbullyinga?

Treba. Škola je u slučaju nasilja putem interneta dužna postupati sukladno zakonskim propisima i Protokolu postupanja u slučaju nasilja među djecom, kao i u svim drugim oblicima nasilja. Više informacija o zaštiti i sigurnom korištenju interneta, kao i kontakte na kojima se može dobiti savjet i prijaviti nezakoniti sadržaj na internetu potražite na stranici Centra za sigurniji internet 

Je li svaki sukob među djecom ujedno i vršnjačko nasilje?

Sukobi među djecom izazivaju tenziju i mogu dovesti do povišene razine emocija, nelagode i ljutnje u djece koja još uvijek nemaju dovoljno razvijene kapacitete za upravljanje emocijama i socijalne vještine za primjereno rješavanje sukoba. Ali nije svaki sukob među djecom ujedno i nasilje, iako može dovesti do nasilja. Sukob je dio svakodnevnog života i, ako se riješi na miran način, on može dovesti do unapređivanja odnosa i dogovora. Neki roditelji subjektivno svaki vršnjački sukob među djecom doživljavaju kao nasilje nad svojim djetetom i prijavljuju ponašanje službama u školi i izvan nje, no djelatnici škole imaju stručna znanja potrebna za procjenu predstavlja li neko ponašanje djece uobičajen vršnjački sukob ili nasilje. Kad je riječ o sukobima, važno je kroz preventivne programe  poučavati djecu načinima nenasilnog rješavanja sukoba i poticati razvoj socijalnih vještina. Vršnjački sukobi među djecom imaju svoju razvojnu vrijednost, sudjelovanjem u sukobima i učenjem kako ih nenasilno rješavati djeca stječu socijalne kompetencije nužne za razvoj tolerancije i kasniji uspješan i prilagođen život u zajednici, među drugim i različitim pojedincima.

Ima li dječji vrtić pravo inzistirati na „odmoru“ djeteta od vrtića?

Konvencijom o pravima djeteta djeci je osigurano pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima. U svom Općem komentaru br. 17 Odbor za prava djeteta UN-a navodi da su odmor i slobodno vrijeme jednako važni za dječji razvoj kao i osnove prehrane, stanovanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja. Međutim, nije propisana dužina trajanja odmora i slobodnog vremena na koje dijete ima pravo.

Nesporno je da je za dijete dobro imati mogućnost slobodnog vremena i odmora koje će provesti u obiteljskom okruženju, s roditeljem/roditeljima, odnosno skrbnicima ili drugim bliskim osobama, ne samo na dnevnoj razini, nego i kroz dulji period, jer to doprinosi njegovom cjelovitom razvoju. No, potrebno je imati na umu da nemaju svi roditelji/skrbnici djeteta mogućnost korištenja godišnjeg odmora upravo u ljetnom periodu, stoga je uobičajeno da većina dječjih vrtića tijekom ljetnog perioda radi po principu tzv. dežurstva.

Isto tako, Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22, 101/23) propisuje da dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine. Prema tome, dječji vrtić svoju djelatnost obavlja tijekom cijele pedagoške godine, čime je omogućena skrb o djeci u skladu s potrebama djece i zaposlenih roditelja.

ZDRAVLJE

Ima li dječji vrtić pravo uvjetovati upis djece urednim cijepljenjem i je li to diskriminacija necijepljene djece?

Prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 105/02, 55/06 i 121/07) upis djeteta u dječji vrtić uvjetuje se urednim cijepljenjem protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja, s iznimkom djece koja imaju kontraindikacije na pojedina cijepljenja. Prilikom upisa dječji vrtići moraju provjeriti dokumentaciju o cijepljenju djeteta te uputiti roditelja, skrbnika ili posvojitelja na obvezu cijepljenja djeteta ako ono nije obavljeno. Smatramo da dosljedno postupanje prema navedenom Programu, donesenom na temelju Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, pridonosi zaštiti zdravlja sve djece u kolektivu, uključujući djecu koja zbog zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo. To stajalište temeljimo na mišljenjima zdravstvenih stručnjaka, kao i na informacijama iz Europske mreže pravobranitelja za djecu o načinima na koje druge zemlje pokušavaju osigurati cijepljenje djece i postići zadovoljavajuće cjepne obuhvate kako bi učinkovitost cjepiva u zajednici bila što veća. Jedan od tih načina je da cijepljenje djeteta bude preduvjet za upis u dječji vrtić, kao što je praksa u Hrvatskoj i još nekim zemljama.

Zašto se pravobraniteljica za djecu zalaže za uredno cijepljenje djece?

Prema čl. 24. Konvencije o pravima djeteta države stranke (među kojima je i Republika Hrvatska) priznaju djetetu pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja i na korištenje olakšica za ozdravljenje i oporavak te se obvezuju da će nastojati osigurati da nijednom djetetu ne bude uskraćeno njegovo pravo na korištenje zdravstvenih usluga. U ostvarenju toga prava države se obvezuju učiniti dostupnima tehnologije (lijekove, opremu i intervencije) među kojima je i imunizacija protiv uobičajenih dječjih bolesti, kako je navedeno u Općem komentaru UN-ovog Odbora za prava djeteta br. 15 (2013) o pravu djeteta na uživanje najviše moguće razine zdravlja. Stoga, sve dok postoje nedvojbeni stručni i znanstveni dokazi da korist od cijepljenja (sprečavanje bolesti, komplikacija i posljedica bolesti te smrti) nadmašuje rizike od cijepljenja (nastanak i posljedice nuspojava), pravo na cijepljenje smatra se pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu prema najvišim zdravstvenim standardima, sukladno članku 24. Konvencije o pravima djeteta. Takvo stajalište podržava i pravobraniteljica za djecu. U raspravi koja se vodi između stručnjaka-zagovaratelja cijepljenja i roditelja koji se protive cijepljenju smatramo da u fokusu rasprave mora biti pravo njihovog djeteta na zaštitu zdravlja i pravo druge djece s kojima je njihovo dijete u kontaktu, posebno one djece koja zbog zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo.

SPORT

Što poduzeti ako se trener u sportskom klubu neprimjereno i nasilno ponaša prema djeci?

Slučajeve nasilja treba prijaviti policiji ili nadležnom općinskom državnom odvjetništvu koje će procijeniti jesu li se u postupcima trenera ostvarila obilježja kažnjivih radnji. Roditelji ili druge osobe koje imaju saznanja o neprimjerenim i nasilnim postupcima trenera o tome trebaju izvijestiti i čelnike kluba. Mogu se obratiti i nadležnoj sportskoj inspekciji koja može utvrditi ispunjava li trener uvjete za rad s djecom te poduzeti radnje iz nadležnosti sportske inspekcije.

Smiju li se fotografije i snimke djece sportaša javno objavljivati na internetu (web stranicama kluba, društvenim mrežama i Youtubeu)?

Pri objavljivanju fotografija i snimki djece na internetu nužno je da roditelji i djeca budu cjelovito obaviješteni o tome gdje će se i kako fotografije i/ili snimke objaviti i prikazivati te da dobiju priliku izjasniti se jesu li suglasni s time. Roditelj svoju suglasnost potvrđuje potpisom. No, svatko tko objavljuje fotografije ili informacije o djeci dužan je voditi računa o tome da fotografije/snimke djece, kao i popratni tekstovi budu beziznimno u pozitivnom kontekstu te da promoviraju njihove sposobnosti, zalaganja i uspjehe. Objavljeni podaci ne smiju narušiti djetetovo dostojanstvo ili mu nanijeti drugu štetu. Također je važno je li riječ o platformama čiji je sadržaj dostupan široj javnosti te, s obzirom na to, razmotriti opravdanost iznošenja pojedinih informacija o djeci. (Više o zaštiti osobnih podataka na https://azop.hr/)

POLICIJA I PRAVOSUĐE

Ima li policija pravo privoditi djecu koja krše zakon?

Policija ima pravo privoditi djecu. Djeca koja narušavaju javni red i mir, pod utjecajem su  alkohola ili su osumnjičena za neko kazneno djelo, mogu biti privedena u nadležnu policijsku postaju. O dovođenju ili privođenju djeteta, policijski službenik će odmah obavijestiti roditelje, skrbnike, udomitelje, osobe kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili stručnu osobu područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Koja su prava djeteta koje je u sukobu sa zakonom?

Ukoliko je dijete pozvano na ispitivanje u Općinsko ili Županijsko državno odvjetništvo zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela, ono mora imati branitelja (odvjetnika) od prvog ispitivanja do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, a ako sam maloljetnik ili osoba koja je ovlaštena za uzimanje branitelja ne uzme branitelja, postavit će mu ga po službenoj dužnosti nadležno tijelo. Kod ispitivanja, maloljetnik se može braniti šutnjom na pojedina pitanja, može se sporazumjeti o sankciji i o drugim mjerama. Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. Roditelji imaju pravo na informacije vezane za ispitivanje njihovog djeteta i buduće postupke nadležnog tijela.

Letak pod naslovom „Zaštita djece u sukobu sa zakonom“ možete preuzeti ovdje.