Izbornik

Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo
djeca_globusGradska koordinacija za ljudska prava  Gradske skupštine Grada Zagreba obilježila je Dan ljudskih prava tematskom sjednicom o obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo u hrvatskom školskom sustavu. Sjednica je održana 14. prosinca 2009., a uvodna izlaganja održali su Jagoda Novak, Tomislav Reškovac i prof.dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš.

Uvodničari su prikazali rezultate istraživanja “Ljudska prava u osnovnim školama – teorija i praksa” koje je Centar za ljudska prava proveo u 24 osnovne škole u šest hrvatskih regija. Svrha istraživanja bila je utvrditi koliko i kako osnovne škole u Hrvatskoj poučavaju o demokraciji i ljudskim pravima, koliko sama škola funkcionira u skladu s demokratskim načelima, kakva je “školska kultura” s obzirom na demokratske standarde te kako o tome poučavaju udžbenici. Ispitani su stavovi učenika, učitelja, ravnatelja i roditelja te su analizirani sadržaji udžbenika za hrvatski jezik, prirodu i društvo, povijest i vjeronauk, od 1. do 8. razreda. Rezultati istraživanja dostupni su na web stranici Centra za ljudska prava.

Premda je Hrvatska odavno izradila Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, koji obuhvaća sve razine odgojno-obrazovnog sustava, danas je ona jedna od rijetkih zemalja u Europi koje nemaju sustavno građansko obrazovanje u sklopu obveznog školovanja. Dokument pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard navodi, doduše, da se ono provodi kao neobvezni integrativni sadržaj koji bi trebao prožimati više nastavnih predmeta, aktivnosti i projekata u školi, ali zasad nije provedena evaluacija ostvarivanja tih sadržaja.

Stajališta učenika, učitelja, ravnatelja i roditelja upućuju na to da obrazovanja za demokratsko građanstvo u našim školama nema dovoljno ili da ono ne ostvaruje željene učinke. Uzmemo li u obzir to da obrazovanje za demokratsko građanstvo u sebi objedinjuje više sastavnica, među kojima su osnovno političko obrazovanje, odgoj za mir i nenasilje i obrazovanje za ljudska prava, jasno je da bi takvo obrazovanje bilo iznimno korisno i za osobni razvoj učenika, ali i za školsko ozračje, a dugoročno bi pridonijelo političkoj kulturi i sveukupnom demokratskom ozračju u društvu. No, iako ga ocjenjuju važnim, naši se nastavnici ne osjećaju kompetentnima za njegovo ostvarivanje, a istraživanje pokazuje da za to ne dobivaju ni odgovarajuću stručnu podršku. Rad s učenicima u ovom području prepušten je pojedinačnij inicijativi nastavnika.

Drastično nepoznavanje osnovnih političkih pojmova i vlastitih prava potvrđuje se i među starijim naraštajima, ustvrdila je dr. Vedrana Spajić Vrkaš, potkrijepivši to rezultatima istraživanja provedenog među studentima. Podsjetila je i na druge projekte Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se sustavno bavi ovim temama.

U raspravi je zaključeno kako u Hrvatskoj zasad očito nema volje za stvarnim provođenjem obrazovanja za demokratsko građanstvo, unatoč pojedinačnim primjerima i inicijativama nekih škola i nastavnika. Ključni potezi su na Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i Agenciji za odgoj i obrazovanje, koji se moraju suočiti s time da se ova važna sastavnica obrazovanja ne može provoditi kao “neobvezni integrativni sadržaj”, bez utvrđenih standarda znanja i vještina koje svaki učenik treba steći tijekom školovanja.

Skup je pratila savjetnica pravobraniteljice za djecu Maja Flego.