Izbornik
Prihvaćeno Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2018.

Na 12. sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 9. svibnja 2019., većinom glasova prihvaćeno je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu u 2018. godini. Zaključak o prihvaćanju izvješća donesen je sa 120 glasova “za” i jednim suzdržanim glasom.

Istoga dana u jutarnjim satima održana je plenarna rasprava o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu. U svome uvodnom obraćanju sborskim zastupnicima pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević navela je da je tijekom 2018. Ured pravobraniteljice za djecu  postupao po ukupno 1588 novih slučajeva povreda prava djece, te po još 1125 drugih predmeta koji se odnose na upite, sastanke, skupove, preporuke, prijedloge za izmjenu propisa i druge inicijative te ostale aktivnosti iz raznih područja ostvarivanja i zaštite prava djeteta. Brojke pokazuju da se nastavlja trend rasta prijava i predmeta, a također je veliki broj slučajeva povreda prava djece, čak njih 748, ostao u praćenju iz prethodnih godina.

Najviše je prijava koje se odnose na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi, kojih je bilo 350, na drugom su mjestu povrede obrazovnih prava s ukupno 318 prijava, na trećem su prijave zbog nasilja, kojih je bilo 179, povrede zdravstvenih prava sa 173 prijave, a zatim slijede prijave zbog povrede prava na sigurnost (81), prava djece u pravosudnom postupku (72), prava na privatnost (72), ekonomskih prava (68), prava na zaštitu od zanemarivanja (54) i druge.

Pravobraniteljica je upozorila kako je nejednakost jedan od ključnih izazova u ostvarivanju prava djece, pri čemu kvaliteta života djeteta bitno ovisi o njegovu prebivalištu, odnosno mjestu rođenja. Neravnomjerna dostupnost usluga za djecu i obitelji po županijama, gradovima i općinama dovodi do velikih razlika, već od samog početka života. Nejednakost se najteže odražava na položaj ranjivih skupina djece, a među najzakinutijima pravobraniteljica je istaknula romsku djecu, pozivajući na primjenu mjera kojima bi se poboljšalo životne prilike djece.

Upozorila je i kako veliki broj prijava povreda obrazovnih prava, relativno slabi obrazovni ishodi djece u odnosu na druge zemlje, nasilje u školama, nizak stupanj sudjelovanja djece u školskom odlučivanju, ali i nezadovoljstvo djece školskim sustavom, ukazuju na niz problema u sustavu odgoja i obrazovanja za koje još nisu pronađeni odgovarajući sustavni odgovori. Također je podsjetila na ugroženost djece od nasilja i zanemarivanja u obitelji i institucijama i na dužnost svih odraslih da prijavljuju nasilje i zanemarivanje djece kad god postoji sumnja na takvo neprihvatljivo ponašanje prema djeci. Obiteljsko nasilje i zanemarivanje vodi djecu u začarani krug loših životnih izbora, vršnjačkoga nasilja, problema u ponašanju pa i sukoba sa zakonom, istaknula je i pozvala na širenje stručne podrške djeci koja su pretrpjela bilo koji oblik nasilja, apelirajući na resorna ministarstva da što prije primijene stručno utemeljene programe prevencije obiteljskoga nasilja, kao i prevencije nasilja među djecom.

Govoreći o pravima djece na participaciju ili sudjelovanje kao članova društvene zajednice, poručila je da se općenito glas djece u društvu mora bolje čuti i više poštovati.

Prije plenarne rasprave u Hrvatskome saboru, o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu u 2018. godini raspravljali su Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbor za obitelj mlade i sport te podržali njegovo prihvaćanje. (Foto: Hina, snimio E. Šušak)