Izbornik
Stručna rasprava “Roditeljstvo i radna uloga”

Roditeljstvo rasprava 1A malaU Maloj kući dječjih prava 15. veljače 2016. održana je stručna rasprava “Roditeljstvo i radna uloga” na kojoj su uvodničari i brojni drugi sudionici raspravljali o tome kako uspostaviti ravnotežu između roditeljskih odgovornosti i najboljeg interesa djeteta s profesionalnom ulogom i zahtjevima radnog mjesta obaju roditelja. Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić organizirala je raspravu kako bi ukazala na teškoće s kojima su suočeni zaposleni roditelji kao i na moguće načine na koje im država, lokalna zajednica i poslovni sektor mogu pružiti podršku u uravnoteženju njihove roditeljske i radne uloge.

Roditeljstvo rasprava 2

Da je to zadaća za cijelo društvo, a ne samo za pojedine njegove sustave istaknuto je već u uvodnim izlaganjima. Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u svojem izlaganju “Obiteljska politika – komparativna iskustva”, podsjetio je da Hrvatska treba konzistentnu obiteljsku politiku, koja je mnogo šira od demografske politike i sadržava niz mjera koje podjednako uključuju i majke i očeve, ulaganja u djecu, širenje i prilagodbu brojnih usluga za djecu i roditelje, fleksibilno korištenje dopusta, naknade i slično.

Roditeljstvo rasprava 3A

Različite oblike prilagodbe radnoga okruženja potrebama roditelja moguće je u nas razvijati i uz pomoć sredstava iz Europskog socijalnog fonda, podsjetio je te istaknuo da bi ova pitanja trebala biti i sastavni dio socijalnog dijaloga između poslodavaca i sindikata. Velika regionalna neujednačenost mreže dječjih vrtića bolno svjedoči o neravnopravnosti djece ovisno o tome gdje žive. U Europi se obuhvat djece ranim programima predškolskog odgoja smatra jednim od najvažnijih pokazatelja kvalitete brige o djeci, pri čemu se smatra poželjnim da se njima obuhvati 33 posto djece do tri godine, 90 posto djece od tri do četiri godine i 95 posto starije od četiri godine, istaknuo je, dodavši kako je u Hrvatskoj zasad jedino Zagreb dostigao taj standard, dok je, primjerice, u Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj županiji obuhvat predškolske djece i do šest puta manji.

Roditeljstvo rasprava 4O društvenoj podršci roditeljskoj ulozi govorila je prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuvši odgovornost društva za omogućavanje i poticanje odgovornog roditeljstva koje uključuje brižno ponašanje prema djetetu, pružanje strukture, vođenja i granica u ponašanju, uvažavanje djeteta kao osobe, osnaživanje djeteta. Podrška roditeljstvu, kroz pružanje usluga unapređivanja roditeljskih znanja i vještina, usmjerena je na jačanje sposobnosti roditelja da pruže djetetu optimalne uvjete za razvoj njegovih potencijala, da odgovaraju na djetetove razvojne potrebe i omoguće djetetu ostvarivanje prava. Uz opće mjere podrške svim roditeljima, rekla je, nužno je osigurati i ciljane mjere i usluge tamo gdje postoji pojačana potreba, primjerice, maloljetnim roditeljima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima niskog socijalno-ekonomskog statusa ili tijekom razvoda itd.

Roditeljstvo rasprava 5O tome kako sami roditelji vlastitim sustavom vrijednosti i određivanjem vlastitih prioriteta omogućuju ili otežavaju uspostavljanje ravnoteže između zahtjeva radnog mjesta i roditeljstva govorila je psihologinja Jasminka Jelčić, stručnjakinja za organizacijski razvoj, u izlaganju pod naslovom “Roditeljstvo i radna uloga – između idealne slike i hrvatskog realiteta”. Podsjetila je da prilagodba radnoga okruženja roditeljstvu uključuje i promjenu osobnih stavova o odnosu i važnosti naših važnih životnih uloga, a to se u praksi pokazuje kao vrlo težak zadatak.

Roditeljstvo rasprava 7U živoj raspravi koja je uslijedila sudjelovale su stručnjakinje iz poslovnog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Virovitičko-podravske županije i Grada Zagreba, zamjenica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, predstavnice Pravobranitelja za ravnopravnost spolova Pučkog pravobranitelja, Udruge RODA, Udruge roditelja Korak po korak i drugi. Spominjalo se i nerazumijevanje ne samo poslodavaca već i kolega na radnom mjestu za potrebe i obveze mladih roditelja, neprilagođenost radnog vremena dječjih vrtića i škola, nedovoljna ponuda usluga dadilja i drugih servisa za pomoć roditeljima i slično.

Roditeljstvo rasprava 6
Raspravu su pratili i članovi Mreže mladih savjetnika (MMS) pravobraniteljice za djecu. Članovi MMS-a Domagoj Topić i Kana Halić Kordić prenijeli su stajališta iznesena u raspravi na e-forumu MMS-a o tome da je u današnjem tempu života uz mnogobrojne radne obveze i opterećenje zaposlenih roditelja teško zamisliti kako očevi i majke uopće uspijevaju biti s djecom i odgajati ih. Mladi savjetnici smatraju da država treba intenzivnije pomagati roditeljima u odgoju djece – kroz omogućavanje i poticanje da više vremena provode s djecom, ali i kroz pomoć pedagoga i psihologa u školi.

Pravobraniteljica Ivana Milas Klarić najavila je kako će njezin Ured na temelju ove stručne rasprave pripremiti preporuke za nadležna ministarstva i druge institucije i tijela i pozvala sve sudionike rasprave da nastave djelovati i surađivati na rješavanju važne problematike usklađivanja roditeljske i profesionalne uloge na način koji je ponajprije u najboljem interesu djece.