25. svibnja obilježava se Međunarodni dan nestale djece s ciljem senzibiliziranja javnosti o nestaloj i zlostavljanoj djeci i osvješćivanja o tome da djeca gotovo svakodnevno diljem svijeta nestaju iz svojih domova ili ustanova koje se skrbe o njima. Djeca “bježe” od kuće ili postaju žrtvama otmice ili trgovanja, bilo od strane članova obitelji ili nepoznatih osoba. Samo u Europskoj uniji godišnje se bilježi oko 300 000 nestanaka djece.
Tijekom 2023. u Hrvatskoj je zabilježeno 368 udaljenja djece iz obiteljskog doma i ukupno 2006 bjegova iz ustanova. Djeca ponekad svojevoljno odlaze iz svojih obitelji ili ustanova socijalne skrbi, odnosno pobjegnu iz kuće ili iz dječjeg ili odgojnog doma. Najčešći razlozi odlaska iz obiteljskog doma su avanturizam i skitnja, obiteljski problemi i problemi u školi, dok iz ustanova djeca bježe većinom zbog problema adaptacije u ustanovi i izbjegavanja odgojne mjere u ustanovi, a veliki je broj onih koji se nakon dopusta provedenog kod kuće nisu vratili u ustanovu.
U pronalaženju nestalog djeteta ključno je vrijeme, jer se rizici pojačavaju s protekom vremena. Svaki trenutak koji dijete provede u bijegu iz ustanove ili vlastitog doma predstavlja rizik za dijete. Djeca nerijetko postaju žrtve nasilja i iskorištavanja i to upravo od strane onih odraslih koji im pružaju „utočište”, a uz koje se djeca vezuju jer su ranjiva zbog svoje dobi te su najčešće nesređenih obiteljskih prilika i nesvjesna rizika kojem se izlažu. Mnoga prestaju sa školovanjem, postaju roditelji, ulaze u izvanbračne zajednice i tako prerano ulaze u svijet odraslih. Nažalost, neka i smrtno stradaju.
Pravobraniteljica za djecu kontinuirano ističe potrebu da se svakom nestanku djeteta posveti posebna pozornost te da se koriste svi raspoloživi kapaciteti za pronalazak djeteta, neovisno o razlozima zbog kojih su se djeca odlučila na boravak na ulici. Čak i u slučajevima kada djeca bježe iz ustanova u kojima su smještena, kada se kao razlog bijega najčešće navodi djetetovo neprilagođeno ponašanje i otpor prema društvenim pravilima, nužna je brza reakcija i pravovremeni pronalazak djeteta. Isto tako, pravobraniteljica upozorava na to da se postupanje u slučaju nestanka djeteta ne smije svesti samo na pronalaženje djeteta u okviru policijskog postupanja, već je važno svakom slučaju nestanka djeteta posvetiti punu stručnu i institucionalnu pozornost kako bi se otklonili razlozi koji su doveli do bijega djeteta. Pritom je važno rano prepoznavanje obitelji u riziku i mijenjanje njihovog načina i stila života, otklanjanje uzroka bijega djece iz ustanova (loši uvjeti, neodgovarajući tretman i pristup djeci, vršnjačko nasilje, i sl.). Aktivnosti moraju biti usmjerene na sustavno jačanje suradnje policije, socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, medija i organizacija civilnoga društva.
Nužna je i izrada protokola, smjernica ili nekog drugog načina definiranja suradnje nadležnih tijela u postupanju u slučaju nestanka djeteta, kao i potrebu statističkog praćenja nestanaka djece koji bi omogućavao praćenje efikasnosti nadležnih tijela u traganju za nestalom djecom. Nesporna je važnost i podizanje svijesti o potencijalnim opasnostima kada je dijete u bijegu te rad na prevenciji bjegova djece, u čemu znatnu ulogu imaju i organizacije civilnoga društva, poput Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka koji provodi niz preventivnih aktivnosti u lokalnoj zajednici.
Pravobraniteljica za djecu je godinama zagovarala uvođenje sustava uzbunjivanja po uzoru na Amber Alert, stoga uvođenje NENO Alarma predstavlja korak naprijed u zaštiti djece. Riječ je o sustavu upozorenja o nestanku djeteta korisnicima Facebooka i Instagrama u RH u krugu od 60 km od mjesta nestanka djeteta, koji je u funkciji od studenoga 2022. Međutim, do sada taj sustav nije aktiviran, jer se on, kako navodi MUP, koristi samo iznimno i kod onih nestanaka djece za koje se procjenjuju da su visoko rizični. Mišljenja smo da bi ovaj sustav trebao biti češće aktiviran, jer su podaci o broju djece u bijegu zabrinjavajući.