U zajedničkoj organizaciji Centra za ljudska prava i Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, 3. studenoga 2011. održana je javna rasprava o provedbi i učinku Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. godine. Predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade RH Luka Mađarić u svom je izlaganju naglasio kako ovo izvješće ne predstavlja ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, već procjenu njegova učinka s obzirom na zadane ciljeve i provedene mjere od strane tijela državne uprave.
Istaknuo je kako je u Nacionalnom programu bilo postavljeno 126 ciljeva, 222 mjere u čijem provođenju je sudjelovalo 39 nositelja i sunositelja. Iznio je procjenu da je napredak ostvaren na području suzbijanje rasne i druge diskriminacije, zaštite žrtava/svjedoka, suzbijanju korupcije, prava osoba starije životne dobi, prava tražitelja azila/azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom. Područja u kojima je potrebno uložiti dodatne napore je osiguravanje ravnomjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, sveobuhvatno provođenje Zakona o pravu na besplatnu pravnu pomoć i integriranje obrazovanja za ljudska prava u obrazovni sustav. S obzirom na dosadašnje iskustvo u izradi programa, istaknuo je kako je ubuduće potrebno smanjiti broj ciljeva, ali i broj nositelja mjera, uz obavezno određivanje glavnog nositelja, indikatora provedbe te potrebnih financijskih sredstava.
Na skupu je predstavljena i vanjska procjena učinaka Nacionalnog programa koja se provodila putem upitnika, a u kojoj je sudjelovalo 18 organizacija civilnog društva. Prema iskazanim mišljenjima predmetni Nacionalni program izrađen je u skladu s aktualnim stanjem ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, s obzirom na odabir prioritetnih područja koji je obuhvatio. Na provedbenoj razini, prema iskazanim mišljenjima, Nacionalni program označen je djelomično uspješnim, a najmanje uspješnim u području obrazovanja za ljudska prava, provođenju međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, pristupu informacijama te transparentnosti javne uprave, što znači da su zadani ciljevi djelomično realizirani u praksi.
U raspravi je istaknuto kako u Programu zaštite ljudskih prava za slijedeći period treba uvrstiti i zaštitu ekonomskih i socijalnih prava, jačanje transparentnosti javne uprave osobito vezano uz ona državna tijela koja, po ocjeni udruga, nemaju dobru komunikaciju s civilnim društvom (Ministarstvo uprave, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa). Istaknut je pozitivan primjer Ministarstva unutarnjih poslova koje promptno odgovara na upite, dok je predstavnik GONG-a ukazao na slabo provođenje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, budući da je svega 17% zakona doneseno u skladu s Kodeksom. Istaknuto jer također kako je potrebno da se prilikom izrade novog Nacionalnog programa postupa sukladno Kodeksu.
Skup je pratila savjetnica pravobraniteljice za djecu Gordana Filipović.