Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada koji se obilježava 12. lipnja podsjeća nas na to da je danas oko 160 milijuna djece u svijetu uključeno u različite oblike dječjeg rada. Djeca su kao jeftina radna snaga izložena iskorištavanju, što izrazito nepovoljno utječe na njihov cjelokupni razvoj i onemogućuje njihovo školovanje. Pojam “dječji rad” definira se kao rad koji djeci oduzima djetinjstvo, njihove potencijale i dostojanstvo, a koji šteti tjelesnom i psihičkom razvoju. Odnosi se na posao koji je psihički, fizički, društveno ili moralno opasan i štetan za djecu i/ili ometa njihovo školovanje.
Što se tiče stanja u RH po pitanju gospodarskog iskorištavanja djece i obavljanja štetnih poslova, u 2023. Ured pravobraniteljice za djecu primio je 11 pojedinačnih prijava (u odnosu na 2022. kada ih je zabilježeno 15) koje se odnose na nezakonit rad i zapošljavanje djece u području radnih odnosa kod poslodavca, povrede prava učenika tijekom učenja temeljenog na radu te na sudjelovanje djece u kulturnim i umjetničkim aktivnostima.
U Hrvatskoj su djeca izložena gospodarskom iskorištavanju i obavljanju štetnih poslova osobito tijekom ljetnih mjeseci, kada mnogi od njih rade u ugostiteljskoj djelatnosti ili trgovini, pri čemu poslodavci nerijetko krše njihova prava pa djeca rade prekovremeno i noću, uskraćuje im se pravo na dnevni i tjedni odmor, ne prijavljuje ih se na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, i sl. Pozivamo roditelje da zaštite dijete od svakog oblika rada koji je za dijete štetan, ugrožava njegovo zdravlje, sigurnost ili razvoj te da inspekciji rada prijave takve slučajeve.
Ne smijemo zaboraviti i na to da je prosjačenje jedan od oblika dječjeg rada – unatoč višegodišnjem ukazivanju na taj problem, prosjačenje odraslih s djecom redovna je pojava u većim gradovima, osobito u Zagrebu, a u ljetnim mjesecima i u turističkim mjestima na obali. Navođenje ili korištenje djece na prosjačenje ozbiljna je povreda prava djece, na što kontinuirano upozoravamo javnost, ali i policiju, tražeći da pojača aktivnosti na identifikaciji osoba koje na taj način iskorištavaju djecu. Primjećujemo da policija više ne iskazuje podatke o broju osoba koje su zatečene u prosjačenju u prisutnosti djece, evidentirajući samo prekršajno odgovorne maloljetnike koji su zatečeni u prosjačenju. To smatramo lošom praksom, jer je postupanje policije od presudne važnosti u evidentiranju osoba koje štete djeci preduvjet za poduzimanje mjera obiteljsko-pravne zaštite djece.
Već niz godina pravobraniteljica za djecu predlaže jasnije propisati primjenu općih propisa o radnim odnosima, sigurnosti i zaštiti na radu u učenju temeljenom na radu kod poslodavca, odredbe o inspekcijskom nadzoru i nadležnosti za taj nadzor nad poslodavcima te sankcije za poslodavce za povrede prava učenika i postupanje protivno odredbama Zakona o strukovnom obrazovanju. U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju koji je stupio na snagu u lipnju 2022. uvrštene su odredbe o tome tko obavlja stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, no ne i odredbe o inspekcijskom nadzoru nad poslodavcima.
Smatramo kako je potrebno dodatno regulirati zaštitu djeteta u situacijama koje nisu predviđene Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, kao što su prava djece koja rade na temelju ugovora o radu redovitog učenika posredstvom srednjoškolskih ustanova, te propisati nadležnost Državnog inspektorata za nadzor i izricanje mjera poslodavcima. Isto tako, potrebno je uspostaviti (u Zakonu o strukovnom obrazovanju) cjeloviti nadzor i sankcioniranje poslodavaca za povrede prava učenika; provoditi učenje temeljeno na radu i naukovanje samo kod poslodavaca koji provode prethodnu provjeru osuđivanosti prije sklapanja ugovora s poslodavcem i periodično o tome obavještavaju škole.