Povodom 30. godišnjice Međunarodne godine obitelji (koju je UN proglasio 1994.) Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirao je znanstveni skup pod nazivom „Obitelji i socijalna država“, koji je održan 14. svibnja 2024. u Novinarskom domu u Zagrebu.
Pozdravne riječi okupljenima uputili su prof. dr. sc. Vedran Đulabić, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Centra Miko Tripalo, prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Ivana Dobrotić s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Nakon uvodnog dijela uslijedio je panel o trendovima unatrag 30 godina, na kojem su rezultate svojih istraživanja i analiza predstavili dr. sc. Krunoslav Nikodem s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te prof. dr. sc. Zoran Šućur, prof. dr. sc. Gordana Berc i prof. dr. sc. Kristina Urbanc sa Studijskog centra socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Dr. sc. Nikodem govorio je o istraživanju pod nazivom „Stavovi o braku i obitelji u Europi od 1981. do 2017. godine”, koje je pokazalo napuštanje patrijarhalnog modela braka i obitelji, jačanje prava žena i djece te smanjenu stopu fertiliteta. Značajke koje su u navedenom razdoblju utjecale na pojam obitelji su unutrašnja globalizacija (jedna obitelj živi raseljena, na više mjesta, a temelj društva više nije obitelj, već pojedinac), ekonomija nesigurnosti (produljeni radni vijek, urušavanje socijalne države) te preklapanje prirode i društva (razvoj biogenetike i reproduktivne medicine).
Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada predstavila je rezultate istraživanja „Obitelj i posao – uskladivi ili sukobljeni svjetovi“, koje je provedeno u sklopu projekta udruge B.a.b.e. „Prostori promjene”. Neki od rezultata ovog istraživanja pokazuju kako su u RH kućanstva uglavnom partnerska, s jedno ili dvoje djece te da je 90% ispitanih muškaraca i 72,3% žena zaposleno. Što se tiče sukoba u odnosu rad vs. obitelj, on ide u oba smjera (utjecaj posla na obitelj i obrnuto), no u manjoj mjeri u smjeru obitelj – posao.
Prof. dr. sc. Zoran Šućur govorio je o siromaštvu među obiteljima s djecom u Hrvatskoj u razdoblju 2010. do 2022. Istaknuo je kako su načini mjerenja siromaštva različiti: od dohodovnog siromaštva, materijalne deprivacije do perzistentnog siromaštva (vremenska komponenta). Napomenuo je i da oko 11% djece u RH živi u dugotrajnom siromaštvu (što je ujedno prosjek EU-a), oko 6% djece u RH živi ispod granice ekstremnog siromaštva, a oko 1,5% obitelji korisnici su socijalne pomoći.
Prof. dr. sc. Gordana Berc je predstavila specifične izazove obitelji u riziku, istaknuvši pritom obiteljsku otpornost (family resilience) koju čine kapaciteti obitelji za suočavanje i povoljnu adaptaciju na nastalu promjenu. Kao bitne čimbenike istaknula je i obiteljsku organizaciju (fleksibilnost unutar obitelji kada jedan roditelj ostane bez posla te odnosi među članovima obitelji) te važnost korištenja socio-ekonomskih resursa.
Na prof. Berc nadovezala se prof. dr. sc. Kristina Urbanc, koja je govorila o suvremenim pristupima u radu s obitelji, sustvaranju rješenja te dijalogu između stručnjaka i korisnika. Istaknula je kako je uloga stručnjaka uloga „značajnih trećih“ („značajni drugi“ su oni u bližoj okolini kojima se prvo obraćamo za pomoć) te da je bitno da obitelj vidi sebe kao važnog čimbenika u pronalaženju rješenja poteškoća i prepozna u stručnjaku podršku za pokretanje konstruktivne promjene.
Na ovom je skupu ispred Ureda pravobraniteljice za djecu sudjelovala savjetnica Ljiljana Breulj Štimac.