U Beogradu je 5. prosinca 2014. održan tematski sastanak Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe CRONSEE pod nazivom “Virtualna realnost – realne mogućnosti, opasnosti i izazov”. Organizator skupa bila je institucija Zaštitnika građana Republike Srbije, a predsjedavala je Gordana Stevanović, zamjenica zaštitnika građana za prava djeteta. Na sastanku su razmijenjena iskustva te istaknuti izazovi s kojima se suočavaju članice CRONSEE-a u svome radu u području zaštite djece na internetu. Savjetnica pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske Ana Babić održala je izlaganje “Sveobuhvatna zaštita djece u virtualnom okruženju – izazovi, mogućnosti i prepreke u radu pravobraniteljice za djecu”.
Na sastanku je doneseno zajedničko stajalište o zaštiti djece od rizika i opasnosti u virtualnome prostoru. Pravobranitelji za djecu u Jugoistočnoj Europi izrazili su duboku zabrinutost zbog sve većega nasilja i zlostavljanja djece na internetu. Specifičnost interneta i njegova sve veća dostupnost zahtijevaju posebne mjere zaštite od zlostavljanja. Pravobranitelji upozoravaju na sve veće rizike povezane s kretanjem djece u virtualnom prostoru kao i na neodgovarajuće reakcije društva. Podsjetili su na obveze država i njihovih vlasti propisane nacionalnim zakonodavstvom, Konvencijom o pravima djeteta, Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta o trgovini djecom, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, Konvencijom o cyber-kriminalu, Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, Preporukom Rec (2006) 12 Odbora ministara državama članicama o Osnaživanju djece u novom informacijskom i komunikacijskom okruženju, Strategijom Vijeća Europe za prava djeteta i drugim međunarodnim dokumentima i međunarodnim standardima.
Pravobranitelji za djecu u jugoistočnoj Europi vjeruju da sljedeće mjere i preporuke treba podržati i provoditi na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini :
1. Zloupotreba i zlostavljanje djece u virtualnom prostoru je stvarno. Prema tome, propise, pravila, načela i standarde koji se primjenjuju u zaštiti djece od nasilja u “stvarnom životu” , treba primijeniti u zaštiti djece od nasilja, zlostavljanja i izrabljivanja na internetu, prilagođeno specifičnostima virtualnog prostora.
2. Tijela javne vlasti trebaju, u suradnji s pružateljima internetskih i komunikacijskih usluga, definirati strategije i planove za zaštitu djece od nasilja, zlostavljanja i izrabljivanja na internetu i zaštititi djecu od štetnih sadržaja. Ti dokumenti trebali bi pokazati “nultu toleranciju” prema nasilju na internetu i precizno definirati aktivnosti koje će učinkovito i pravovremeno spriječiti/zaustaviti svaki oblik nasilja i zlostavljanja djeteta u virtualnom prostoru, utvrditi i otkriti počinitelja te osigurati mjere oporavka za žrtvu. Strategije i planovi trebaju osigurati sveobuhvatne mjere za zaštitu djece od štetnih sadržaja na internetu koji negativno utječu na rast, razvoj i dobrobit djece.
3. Tijela javne vlasti trebaju usvojiti specifična pravila o pristupu djece Internet caffeima, igraonicama i drugim objektima koji nude pristup internetu, u cilju zaštite djece od neprimjerenog korištenja interneta i opasnosti koje ono nosi. Potrebno je uspostaviti kriterije za davanje dozvola za rad objekata koji su prilagođeni djeci, a koji će ispuniti propisane zahtjeve kao što su odgovarajući nadzor, posebni zaštitni filtri, vremensko ograničenje korištenja interneta, zabrana ulaska djece mlađe dobi u kasnim satima…
4. Potrebno je uspostaviti efikasne mehanizme dostupne djeci i odraslima za prijavljivanje i podnošenje predstavki zbog povreda prava na internetu. Djeca trebaju imati na raspolaganju savjetodavne službe koje će im pružati podršku i savjetovati ih kako reagirati u slučaju nasilja ili povrede prava na internetu.
5. Obveze tijela javne vlasti ne umanjuju roditeljsku odgovornost postavljanja granica djeci u korištenju interneta i pažljivog praćenja kvalitete internetskih sadržaja u koje su njihova djeca uključena.
6. Javne vlasti trebaju, uz sudjelovanje djece i mladih, kreirati i provesti javnu kampanju za podizanje svijesti javnosti, osobito djece i mladih, roditelja i stručnjaka koji rade s djecom o rizicima nasilja na internetu i mjerama zaštite i samozaštite. Kampanje posebno trebaju biti usmjerene na podizanje svijesti o sljedećem:
– djeca i mladi trebaju čuvati tajnost osobnih podataka i druge osobne podatke, a objaviti na internetu samo one informacije koje se neće moći zlorabiti i koje ne mogu ugroziti djetetov online ugled ni ugled u zajednici i vršnjačkim skupinama;
– djeca i mladi odmah trebaju prijaviti sve oblike nasilja pretrpljene na internetu i u drugim medijima, roditeljima osobama od povjerenja ili nadležnim tijelima;
– svatko je dužan suzdržati se od sudjelovanja u aktivnostima koje promoviraju ili čine nasilje i iskorištavanje drugih putem interneta i drugih medija;
– obveza je svih upozoriti nadležna i druga tijela o postojanju internetskih stranica sa sadržajem štetnim za djecu.
7. Pružatelji komunikacijskih i internetskih usluga i mediji moraju biti svjesni njihove važne uloge u promociji i edukaciji o dječjim pravima i zaštiti tih prava u području interneta i medija. Trebaju uskladiti svoje poslovne politike s načelom najboljeg interesa djeteta i uložiti više napora u prevenciju nasilja nad djecom i njihovu zaštitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja.
8. Tijela javne vlasti trebala bi, uz aktivno sudjelovanje djece i mladih, profesionalaca i pružatelja internetskih i komunikacijskih usluga, razvijati programe obuke za djecu o ponašanju u internetskom prostoru, posebno na društvenim mrežama, o važnosti online ugleda i načina njegovog očuvanja i zaštite te o mehanizmima zaštite i samozaštite. Ti obrazovni programi trebali bi postati obavezni dio obrazovanja na svim razinama formalnog i neformalnog obrazovanja.
9. Javne vlasti trebaju uspostaviti regionalnu suradnju kako bi se pravovremeno razmijenile informacije o slučajevima nasilja i zlostavljanja djece putem interneta, kao i o sadržajima štetnim za djecu. Također trebaju uspostaviti zajedničke aktivnosti u prevenciji i intervenciji u takvim slučajevima.
10. Javne vlasti trebaju poticati i sudjelovati u razvoju novih alata za upravljanje i očuvanje privatnosti osobnih podataka djece te za filtriranje i onemogućavanje pristupa sadržajima koji uključuju informacije štetne za djecu. Te aktivnosti treba poduzeti uz puno sudjelovanje djece i mladih, uvažavajući načela dostupnosti djetetu svih relevantnih informacija i načela slobodnog protoka informacija.
Zajedničko stajalište članova CRONSEE-a, u punom tekstu pročtajte ovdje.
Na sastanku je odlučeno da predsjedanje CRONSEE-om u 2015. godini preuzme pravobraniteljica za djecu Republike Hrvatske.