Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku je 5. prosinca 2014. održao Okrugli stol “Problemi stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji”. Skup je organiziran u sklopu projekta “Pravo na dom bez nasilja”, koji Centar provodi uz financijsku potporu Grada Osijeka.
Cilj projekta je potaknuti i podržati provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji 2011. – 2016., u odnosu na mjeru navedenu pod brojem 7 – Osiguranje trajnog i privremenog stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji.
Na okruglom stolu, osim djelatnice Centra za mir Ljiljane Božić Krstanović, svoje gledište o stambenom zbrinjavanju žrtava obiteljskog nasilja iznijeli su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, voditeljica Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Osijeku Josipa Božić te predstavnica Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Mirela Stanić Popović. Primjer dobre prakse – provedbu Zagrebačke strategije zaštite od nasilja u obitelji 2011. – 2016. prezentirale su Višnja Fortuna, pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i njezina suradnica Željka Barić, a predstavljeni su i programi iz te strategije koji se odnose na Zakladu za starije osobe “Zajednički put” i Dom “Duga” za žene i djecu žrtve obiteljskoga nasilja. Okrugli stol je pratila i savjetnica pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović.
Na skupu je navedeno da problem stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji postoji u cijeloj Hrvatskoj, a uzrok je najvećim dijelom u nedovoljnoj i nejasnoj zakonskoj regulativi. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova V. Ljubičić upozorila je na općenitost Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, u kojoj za mjere stambenog zbrinjavanja uopće nema nositelja aktivnosti, čime dokument u tom dijelu ostaje “mrtvo slovo na papiru”. Kao problem je istaknula i situacije u kojima, zbog nedorečenosti ili neprovođenja propisa, počinitelji nasilja, a to su u dvije trećine slučajeva muškarci, ostaju u zajedničkoj nekretnini, a majka s djecom izlazi iz nje te im prijeti opasnost da se, zbog nedostatka kapaciteta za zajednički smještaj, djeca moraju zbrinuti odvojeno od majke, za što pravobraniteljica kaže da predstavlja neizravnu diskriminaciju. Istaknula je Grad Zagreb kao primjer dobre prakse koji jedini u Hrvatskoj provodi sustavne i planirane mjere i aktivnosti te da nijedna druga lokalna zajednica nema organiziran pristup rješavanju ovog problema. Navela je i da se Republika Hrvatska politički izjasnila o obiteljskom nasilju kao javnoj, a ne privatnoj stvari, no da praksa nije dovoljno usklađena s ovim jasnim opredjeljenjem.
Važan preduvjet uspješnosti provođenja nacionalnih strategija u lokalnoj zajednici za djelatnice Grada Zagreba predstavlja donošenje dokumenata lokalne zajednice koji proizlaze iz nacionalnih. Tako je Grad Zagreb donio Zagrebačku strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2011. – 2016. kojom na lokalnoj razini operacionalizira niz predviđenih mjera i aktivnosti Nacionalne strategije, među kojima je i zbrinjavanje žrtava obiteljskoga nasilja, čemu se pristupa sustavno i organizirano. Ključna je pritom politička volja u lokalnoj zajednici, spremnost na timsku suradnju s drugim tijelima i senzibiliziranost za probleme građana, što sve zajedno predstavlja višegodišnji proces koji u konačnici daje rezultate, rečeno je u raspravi.