U povodu obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, u konferencijskoj dvorani Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 17. listopada 2019. održan je Okrugli stol “Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse”.
Uvodne govore održale su voditeljica Odjela za komunikacije, partnerstvo i mreže Predstavništva Europske komisije u RH Lana Zeković i zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Bahrija Sejfić.
U uvodnome govoru B. Sejfić istaknula je da je trgovanje ljudima jedno od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima nijedna država nije pošteđena tog fenomena. Ono je prepoznato kao goruće pitanje u borbi protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, u kojem su žene, djeca i muškarci podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Pritom je trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći oblik iskorištavanja žrtava, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Nacionalni dokumenti posebno ističu usmjerenost na ljudska prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima, s posebnim naglaskom na djecu kojoj su, uz opća prava žrtava trgovanja ljudima, zajamčena i posebna prava, uzimajući u obzir zaštitu najboljeg interesa djeteta, navela je B. Sejfić, podsjećajući i na aktualni Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021.
Vezano uz statističke podatke o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, od 2002. do danas ukupno je identificirano 379 žrtava trgovanja ljudima. U 2018. identificirano je 76 žrtava (od toga 59 stranih državljana), uglavnom je riječ o punoljetnim osobama – muškarcima, a kao oblik eksploatacije prednjači činjenje protupravnih radnji. Tijekom 2019. godine, do danas su evidentirane 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne osobe, hrvatske državljanke.
Jedna od izlagača na Okruglom stolu bila je Monica Gutierrez Arques iz Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA). Ona je predstavila vodič koji je izradila FRA, koji se odnosi na djecu bez pratnje u državama članicama EU (Children deprived of parental care found in an EU Member State other than their own. A guide).
Zamjenica pravobraniteljice za djecu Ivana Buljan Ajelić navedenu temu predstavila je iz perspektive Ureda pravobraniteljice za djecu te je posebno istaknula probleme s kojima se susreću ranjive skupine djece koja bi mogla biti potencijalne žrtve trgovanja ljudima, a to su posebno djeca prosjaci, djeca bez pratnje, djeca u bijegu iz domova socijalne skrbi i romske djevojčice – u slučajevima prisilnih brakova. Istaknula je i opasnosti s kojima se susreću djeca na internetu koji služi kao platforma za vrbovanje žrtava, kao i probleme u odnosu pravosuđa prema trgovanju djecom.
Primjere iz prakse iznijela je sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Dijana Rizvić, a navedenu temu u okviru svog djelokruga predstavile predstavnice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Danica Ergovac i Marija Penava Šimac te predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova Zlatko Đumić.
Na skupu su bili brojni predstavnici tijela državne uprave, javnih ustanova, organizacija civilnog društva, odvjetnici te predstavnici pravosudnih tijela.