U Zagrebu je 13. srpnja 2018. održana međunarodna konferencija o nestaloj djeci pod naslovom “Čija djeca su nestala djeca?”, koju su organizirali Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka.
Prema navodima organizacije Missing Children Europe na području Europe svake godine se prijavi nestanak 250.000 djece, što znači da svake dvije minute uslijedi po jedna prijava nestanka djeteta. Na konferenciji je bilo riječi o više skupina nestale djece: u kriminalnom smislu, o djeci koja se sama udaljavaju iz roditeljskog doma i ustanova, o roditeljskoj otmici djece te djeci strancima bez roditeljske pratnje. Većina navedenih okolnosti izlaže nestalo dijete brojnim rizicima za njegovo fizičko i mentalno zdravlje te opću dobrobit djeteta. Stoga je na konferenciji naglašeno da sve skupine nestale djece imaju pravo biti zaštićena te da su svi dionici društva dužni uložiti krajnji napor kako bi im se omogućilo ostvarivanje i svih drugih prava.
Na konferenciji su domaći i strani znanstvenici i stručnjaci iz državnog i civilnog sektora održali više izlaganja. Među njima je bila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević koja je održala izlaganje “Nestanak djeteta kao izazov za stručnjake – perspektiva Ureda pravobranitelja za djecu”. Stručnjakinje iz civilnoga sektora iz Belgije, Srbije, Ukrajine i Grčke sa sudionicima skupa podijelile su iskustva i primjere dobre prakse djelovanja svojih organizacija prilikom nestanka djeteta.
Rad svoje udruge, ujedno i jednog od organizatora konferencije, predstavile su stručnjakinje iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka. Govorile su o iskustvima rada i istraživanju o djeci bez pratnje te predstavile komparativnu analizu Child Alert sustava i korištenja jedinstvenog hotline broja 116 000 za nestalu djecu u Europi. Znanstvenice s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta govorile su o najnovijim istraživanjima koja se odnose na nestalu djecu, o udaljavanju djece iz odgojnih ustanova te o stručnoj perspektivi vidljivosti telefonske linije za nestalu djecu 116 000.
Znanstvenice s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku predstavile su hrvatsku praksu i europska očekivanja u odnosu na roditeljske otmice djece. Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održala je izlaganje o bjegovima djece koja su povjerena na svakodnevnu skrb pružateljima socijalnih usluga, a predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova upoznali su sudionike s načinom djelovanja Nacionalne evidencije nestalih osoba (NENO) te mjerama policije koje se poduzimaju u traganju za nestalom djecom. Zaključeno je i kako bi, poput prakse u nekim drugim europskim zemljama, u evidencijama o nestaloj djeci učinkovitije bilo odvojiti podatke o djeci koja se svojom voljom udaljavaju iz doma ili ustanova socijalne skrbi od podataka o djeci za kojom se traga prema drugim osnovama.
Konferenciju je pratila i savjetnica pravobraniteljice za djecu Sanja Vladović.