Hrvatska radiotelevizija organizirala je 6. lipnja 2022. tribinu u sklopu javne rasprave o prijedlogu novog Ugovora između HRT-a i Vlade RH koji se odnosi na razdoblje od 2023. do kraja 2027. Na tribini su, uz glavnog ravnatelja HRT-a Roberta Šveba i njegovih suradnika, sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac, predstavnici udruga redatelja, pisaca, producenata, sindikata novinara, zatim pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Sudionici su iznijeli svoje primjedbe i prijedloge u odnosu na predloženi novi Ugovor.
Pravobraniteljica za djecu osvrnula se na programske sadržaje HRT-a za djecu i mlade, koje redovito analizira u svojim godišnjim izvješćima o radu. Podsjetila je na zakonsku obvezu HRT-a da proizvodi i prikazuje sadržaje za djecu svih dobnih skupina – od predškolske dobi do 18. godine, vodeći računa o njihovim različitim potrebama, uključujući potrebe djece s oštećenjem vida ili sluha, te djece pripadnika nacionalnih manjina.
– Iz godine u godinu uočavamo da se smanjuje količina programa za djecu na HRT-u – i na radiju i na televiziji. Primjerice, HTV je u 2021. emitirao 96.398 minuta programa za djecu, što je gotovo upola manje nego u 2020. kad je emitirano 181.043 minute, uključujući Školu na Trećem, dok je prije pandemije, u 2019., emitirano nešto manje od 109.000 minuta tv programa za djecu – rekla je pravobraniteljica.
Navela je kako svake godine preporučuje HRT-u povećanje količine programa za djecu, kao i znatnije povećanje ulaganja u ove programe. Nažalost, u proteklom petogodišnjem razdoblju, unatoč HRT-ovom strateškom projektu “Razvoj programskih usluga za djecu i mlade”, opseg programa za djecu nije značajnije povećan, a drastično se smanjio i udio ulaganja u programe za djecu i mlade u ukupnim troškovima HRT-a, te on danas iznosi tek oko 2 %. Pohvalila je ipak iskorake koji su učinjeni u ponudi programa za najmlađu dječju publiku, naročito putem platforme Juhuhu.
Pravobraniteljica je upozorila i da se HTV uglavnom ne obraća djeci starijoj od osam godina, već se dječji program najviše orijentira na djecu predškolske dobi, te da uopće nema dječjih informativnih emisija, u kojima bi djeca izravno sudjelovala i imala priliku iznijeti svoja mišljenja – takve emisije opstale su u manjem opsegu jedino još na Hrvatskome radiju. Navela je i da je nužno iskoristiti potencijal HRT-a za razvoj medijske pismenosti djece i mladih, ali se pritom treba obraćati upravo njima.
– Djeci nisu dovoljna naša opća upozorenja o opasnostima na internetu, njima trebaju konkretni praktični savjeti kako bolje iskoristiti mogućnosti koje im digitalni svijet pruža za učenje, zabavu i povezivanje s prijateljima – istaknula je.
Osim znatnoga povećanja ulaganja u programe za djecu, te poticanja proizvodnje svih vrsta programa za djecu i mlade, pravobraniteljica je pozvala HRT da posveti veću pozornost sadržajima koji potiču čitanje i razvoj jezičnih sposobnosti djece, kao i jezične sposobnosti djece pripadnika nacionalnih manjina. Predložila je i da se programe za djecu obogati temama iz područja zdravlja, medijske pismenosti i odgoja za ljudska prava i demokratsko građanstvo te je pozvala da se svi programi za djecu prilagode djeci s oštećenjima vida ili sluha. Također, je predložila da se poboljša informiranje javnosti o programima za djecu i mlade na HTV-u i HR-u i na njihovim nelinearnim platformama.
Javna rasprava o prijedlogu Ugovora HRT-a i Vlade traje do 12. lipnja, a prema Zakonu o HRT-u, Ugovor mora biti potpisan do 1. listopada.