Izbornik

Prikaz zbornika “Djeca bez pratnje”

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić predstavila je 28. listopada 2008. zbornik radova “Djeca bez pratnje – djeca stranci odvojena od roditelja” u Domu za odgoj djece i mladeži u Zagrebu, u Dugavama.  Zbornik je objavljen u nakladi Ureda pravobraniteljice za djecu, a sadrži tekstove stručnjaka o načinu zaštite i zbrinjavanja djece stranih državljana koja se zateknu na teritoriju Hrvatske bez pratnje roditelja ili zakonskih zastupnika.

Autori tekstova su Mila Jelavić, Aleksandra Selak Živković, Antonija Žižak, Snježana Oset, Danijela Ustić, Dubravka Marušić i Miroslav Horvat. Urednica zbornika je Mila Jelavić, a recenzentica dr. Dubravka Hrabar.

Zbornik je podsjetnik na glavne probleme i pregled smjernica za zaštitu djece. On sadrži ukupno osam radova koji nude okvir za postupanje prema djeci zatečenoj bez pratnje, zatim tumačenje i primjenu propisa, prikaz i objašnjenja načela dobre prakse, prikaz načina skrbi o djeci u ustanovama u koje ih se smještava, kao i iskustava djece-stranih državljana odvojene od roditelja.

Zbornik je nastao kao rezultat suradnje na provođenju edukacije za stručne radnike iz sustava socijalne skrbi, policije, Crvenog križa, suce prekršajnih sudova i drugih koji se susreću s problematikom djece-stranaca zatečene u Hrvatskoj bez pratnje roditelja ili skrbnika. S namjerom da potakne ujednačavanje u postupanju svih službi angažiranih na zaštiti i zbrinjavanju te djece, edukaciju je organizirao Ured pravobraniteljice za djecu, uz sudjelovanje Udruge za inicijative u socijalnoj politici, Ureda za ljudska prava Vlade RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Predstavljajući zbornik “Djeca bez pratnje” pravobraniteljica Mila  Jelavić istaknula je obvezu države da osigura zaštitu dobrobiti te djece te upozorila da je u Hrvatskoj nužno donijeti protokol ili naputak o postupanju, koji bi precizno odredio što za dijete trebaju učiniti pojedine institucije, od policije, do sudaca, socijalnih radnika do odgajatelja u prihvatnim centrima i drugih koji su u kontaktu s djecom strancima. O zborniku su govorili i suautori, predsjednica Udruge za inicijative u socijalnoj politici Aleksandra Selak Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda Snježana Oset, voditeljica Odjela dijagnostike, prihvata i tretmana u Domu za odgoj djece i mladeži Zagreb Dubravka Marušić i voditelj Prihvatilišta za tražitelje azila u Kutini Miroslav Horvat.

Upozorili su na teškoće u zbrinjavanju djece stranaca, od nedostatka stručnog kadra, nedovoljne educiranosti za specifičnu problematiku, nedostatnu zdravstvenu zaštitu djece stranaca, s kojom se ne obavljaju inicijalni zdravstveni pregledi, iako ona dolaze iz 30-tak zemalja svijeta, na jezičnu barijeru koja otežava kontakt s djecom i kronični nedostatak sredstava za osiguranje kvalitetnije skrbi o njima.

Uočeno je da se s njima ne postupa uvijek na primjeren način, odnosno u njihovom najboljem interesu, odnosno da postupci traju predugo, da pojedini resori nisu dovoljno usklađeni, a ni način praćenja od prikupljanja svih važnih podataka  i evidentiranja potreba nije ujednačen te je teško doći i do njihova točnog broja. Prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u Hrvatskoj je tijekom 2007. evidentirano 418 djece stranaca bez pratnje roditelja ili skrbnika, koja su najčešće u tranzitu prema zapadnoeuropskim zemljama. Ona su osobito ranjiva populacija, često su i žrtve zlostavljanja i trgovanja ljudima, a pritom su nerijetko i ovisna o osobama kojima nije stalo do njihove dobrobiti. Zato rad s njima zahtijeva usklađenu multidisciplinarnu i međuresornu suradnju.

Prema podacima za prošlu godinu, većinom je riječ o muškoj djeci u dobi od 14 do 18 godina, koja dolaze iz Albanije i Srbije, a u manjem postotku ima ih i iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Turske, Češke, Poljske, Iraka, Siera Leonea i drugih zemalja.