Potaknuti aktualnim brojnim medijskim objavama koje se odnose na djecu (žrtve nasilja, smrtna stradanja, djeca počinitelji prekršaja i kaznenih djela, djeca u središtu roditeljskog sukoba i dr.), upozoravamo medije na njihovu odgovornost u izvještavanju o djeci i potrebu da se vode etičkim i profesionalnim načelima koja ih obvezuju na poštovanje dostojanstva privatnog i obiteljskog života, a posebice zaštite interesa djeteta koje je žrtva obiteljske situacije.
Podsjećamo da se člankom 16. Konvencije o pravima djeteta svakom djetetu jamči pravo na zakonsku zaštitu protiv miješanja u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, kao i zaštitu protiv nezakonitih napada na njegovu čast i ugled. Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka, pa tako i djeteta, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Odredbe o zaštiti privatnosti djeteta također sadrže Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima. Djeca imaju pravo na potpunu zaštitu identiteta u medijima u svakoj situaciji kada se o njima izvještava, a pogotovo ako bi otkrivanje identiteta moglo štetiti njihovoj dobrobiti. Povreda privatnosti djeteta je i kazneno djelo.
Nažalost, vrlo se često susrećemo s kršenjem ili proizvoljnim tumačenjem tih zakonskih odredbi, dijelom zato što nakladnici i urednici s njima nisu upoznati, no mnogi ih i svjesno krše, znajući da je malo vjerojatno da će za to biti sankcionirani.
Mediji su obvezni štititi osobnost i integritet djeteta prikrivanjem identiteta djeteta, odnosno svih podataka prema kojima se on može otkriti, posebice u situaciji u kojoj bi mu medijsko izlaganje moglo štetiti. Važno je uvijek promisliti o mogućoj štetnosti za dijete, te prije objave medijskog sadržaja procijeniti može li ono ugroziti ili osramotiti dijete, naštetiti mu, ugroziti njegovu privatnost, odnosno uznemiriti ga. Jednom objavljeni podaci o djeci postaju dostupni svima, te se mogu koristiti u različite svrhe, pa i na štetu djece.
Naglašavamo kako činjenicu da je netko sam svojevoljno objavio podatke o svojoj djeci na svojim profilima na javno dostupnim društvenim mrežama novinari najčešće tumače kao prešutni pristanak za objavu u medijima. Međutim, i u tim situacijama, pa i onima u kojima se roditelji izravno obraćaju medijima podastirući činjenice iz privatnog života djeteta, treba imati na umu Kodeks časti hrvatskih novinara i voditi računa o dobrobiti i zaštiti dostojanstva djece.
Iako roditelji imaju potrebu podijeliti snimke, fotografije i zajedničke trenutke s djecom, preporučamo oprez. Naime, i takve objave mogu biti nekontrolirano proširene te izazvati neprimjereno reagiranje šire javnosti, čime se povećava rizik da će dijete biti izloženo dodatnim komentarima, što može biti štetno i uznemirujuće za dijete.