U suradnji Ureda pravobraniteljice za djecu i Splitsko-dalmatinske županije održan je stručni skup „Zaštita djece u digitalnom dobu“ 3. listopada 2023. godine u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Skup su otvorili pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i župan Splitsko – dalmatinske županije Blaženko Boban, koji su se u svojim pozdravnim govorima osvrnuli na utjecaj digitalnog okruženja na djecu i mlade u kojem se također bilježe slučajevi kršenja prava djece.
U prvom dijelu skupa učenici Gimnazije Vladimira Nazora iz Splita održali su debatu o prednostima i nedostacima digitalnog doba, pri čemu je jedna grupa iznijela argumente o negativnom utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje djece: od ovisnosti, nasilja u obliku cyberbullinga do izloženosti nestvarnim slikama stvarnosti, kao i o potrebnoj borbi protiv stigme mentalnog zdravlja. Druga je skupina učenika iznijela argumente u korist društvenih mreža, polazeći od pretpostavki da postoje sadržaji koji djeluju pozitivno na djecu i mlade te da djeca sama biraju koliko će vremena provesti na društvenim mrežama, a time i koliki će utjecaj one imati na njih te su istaknuli i prednosti udruživanja u zajednice na društvenim mrežama, u kojima djeca mogu naići na razumijevanje i podršku koje često izostanu i/ili dolaze kasno u realnom svijetu.
Nakon ove debate, pravobraniteljica za djecu dala je svoj osvrt na temu skupa, istaknuvši kako je bitno imati sustav koji postupno uvodi djecu u digitalni svijet, što je moguće ostvariti kroz medijsku pismenost. Napomenula je kako smo suočeni s novim sastavnim dijelom odgovornog roditeljstva – digitalnim roditeljstvom – te da djeca traže zaštitu i granice u digitalnom svijetu, a tu je ključna uloga odraslih koji trebaju odgovorno procijeniti kojim će sadržajima izložiti djecu. Istaknula je i kako nismo bespomoćni u odnosu na suvremene tehnologije i da digitalni svijet ne smije postati zamjena za stvarni svijet. Ured pravobraniteljice za djecu ne bilježi velik broj prijava u ovom području, no zamijećen je porast slučajeva u kojima se fizičko vršnjačko nasilje nastavlja u produženom obliku u virtualnom svijetu.
Nakon izlaganja pravobraniteljice za djecu uslijedio je prvi panel na temu trendova za djecu u digitalnom okruženju, na kojem su sudjelovali Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, Roberta Matković iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i Nenad Hadžihajdić PVT Mole, influencer koji se priključio online. Gospodin Ramljak istaknuo je kako je danas više nego ikad izazovno biti roditelj te da je potrebno kvalitetno provoditi vrijeme s djecom, jer će u protivnom velike kompanije ukrasti to vrijeme i koristiti ga za svoju zaradu. Gospođa Matković je govorila o istraživanju koje je Nastavni zavod proveo 2017. godine, a u kojem su pitali djecu kada su počela koristiti Internet. Rezultati su pokazali kako djeca tumače početak korištenja interneta kao trenutak kada su dobila vlastite uređaje iako su prethodno koristili računala roditelja. 2020. godine ponovili su istraživanje, u kojem su primijetili smanjenje nasilja na internetu, što pripisuju periodu pandemije, a i tome da su djeca postala svjesnija odraslih na internetu, a učitelji i nastavnici educiraniji o ovoj temi, što pokazuje da je prevencija moguća. Gospodin Hadžihajdić govorio je o svojem pozitivnom iskustvu pohađanja Škole odgovornog influencanja (u organizaciji Centra za nestalu i zlostavljanu djecu), koju bi preporučio i učiteljima i profesorima jer će ih osnažiti korisnim znanjima u slučajevima kada im se dijete obrati za pomoć.
Drugi panel održao se na temu pravnih temelja za zaštitu djece u digitalnom okruženju, a na njemu su sudjelovali Melita Ćusek iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Penava iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (koji se pridružio online putem) te Vlado Matas iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Gospodin Penava istaknuo je kako problem vidi u tome da su svi aspekti društva postali digitalni te je teško pratiti specifične, multi-znanstvene odnose među njima, dok se, s druge strane, porast nasilja na internetu bilježi i među i nad odraslima, a ne samo djecom. Gospođa Ćusek govorila je o sustavu socijalne skrbi koji postupa na temelju odredbi Obiteljskog zakona, u kojem se jasno navodi kako su roditelji prije svih odgovorni za svoju djecu te da roditeljsku skrb čine prava, dužnosti i odgovornosti roditelja. Napomenula je kako djeci treba olakšati podnošenje prijava povrede njihovih prava, kao i da su djeca koja odrastaju u sustavu socijalne skrbi ranjivija u odnosu na ostalu djecu budući da takvo odrastanje određuje dijete (niže samopoštovanje, sram zbog roditelja, itd.), koje potom često postaje žrtvom. Gospodin Matas istaknuo je da, kao savjetnik za ravnatelje, pokriva 430 škola (na području od Istre do Dubrovačko-neretvanske županije) te da se Agencija za odgoj i obrazovanje fokusira na edukaciju novih ravnatelja koje potiču na ostvarivanje suradnje s roditeljima već od prvog roditeljskog sastanka.
Treći panel održan je na temu utjecaja digitalnog okruženja na djecu, na kojem su sudjelovali Ivana Pavić Šimetin iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Anamarija Mladinić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka te Marijana Todorić iz Ministarstva unutarnjih poslova. Gospođa Todorić govorila je o aplikaciji „Red Button“ koja je pokrenuta 2013. godine, a omogućuje prijavu neprimjerenog sadržaja na internetu. Kao najčešća kaznena djela počinjena na štetu djece i djela koja djeca počine istaknula je ona vezana uz cyberbulling (koji preraste u povredu prava djeteta na privatnost) te vrbovanje djece za različite nezakonite aktivnosti. Gđa Šimetin istaknula je kako je 20% djece imalo poteškoća s mentalnim zdravljem i prije pandemije, no ono što ju zabrinjava jest činjenica da je najviša stopa suicida mladih zabilježena pet godina nakon Domovinskog rata, stoga je pitanje što će se događati narednih, post-pandemijskih godina. Također je napomenula kako se dijagnoza ovisnosti o internetu teško postavlja budući da se tu radi o spletu rizika u čijoj se pozadini uoče teškoće vezane uz mentalno zdravlje (tuga, potištenost, agresivnost, itd.). Smatra i kako je najveći problem strah od mentalnih bolesti, stoga je potrebno o njima otvoreno i ozbiljno razgovarati. Gđa Mladinić govorila je o prijavama povrede privatnosti djece koje zaprima AZOP te izdvojila pet skupina kršitelja prava na privatnost djece: mediji (pogotovo prilikom izvještavanja o vršnjačkom nasilju), roditelji (trend „sharenting“), odgojno-obrazovne ustanove (uglavnom iz neznanja), druga djeca (koja dijele snimke na društvenim mrežama) te društveni mediji i pružatelji usluga informacijskog medija. Istaknula je kako je u odgojno-obrazovnim ustanovama nužno imenovati službenika za zaštitu osobnih podataka te da je AZOP u procesu izrade programa za ove ustanove, u sklopu kojeg će se moći dobiti certifikat za takvog službenika.
Četvrti panel bio je na temu preventivnih aktivnosti, a sudjelovali su Martina Nikolić iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Iva Ančić iz A1 Hrvatska. Gđa Nikolić predstavila je ukratko neke od preventivnih aktivnosti koje provodi Centar: Centar za sigurniji Internet, mentorski program „Najbolji ja“, poludnevni boravak te Škola odgovornog influencanja. Gđa Anić govorila je o aktivnostima tvrtke A1 koje su usmjerene na sigurnost na internetu te je istaknula suradnju s Centrom za sigurniji Internet, posebice na kampanji Bolji online, te s UNICEF-om. Planovi za budućnost uključuju nastavak kampanje Bolji online, za koju žele da preraste u platformu s koje će se slati društveno-odgovorne poruke.
Na kraju je Ana Veočić predstavila sve aktivnosti koje provodi Centar za zlostavljanu i nestalu djecu, organizacija civilnoga društva sa sjedištem u Osijeku.
Na skupu je sudjelovalo 70-tak predstavnika ustanova iz područja odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, pravosuđa te organizacija civilnog društva čije je djelovanje usmjereno na zaštitu djece u digitalnom okruženju. Moderatorice panela bile su pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i njezina savjetnica Ana Babić, a skup je pratila i savjetnica Ljiljana Breulj Štimac.
